Novo jezero kod Imotskoga ne iznenađuje stručnjake
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NEDAVNA pojava novog "jezera" u Prološkom blatu nedaleko od Imotskog za stručnjake nije ništa posebno niti ih iznenađuje i začuđuje, doznaje se od Darka Ivičića iz Zavoda za hidrogeologiju Instituta za geološka istraživanja u Zagrebu..
Riječ je, naime, o prirodnoj pojavi, uobičajenoj na kraškim područjima, kakvo je Imotsko polje, objasnio je Ivičić za Hinu . "Jezero" je nastalo u početku listopada na krajnjem zapadnom dijelu Imotskog polja. Veliki komadi zemlje danima su se urušavali i "jezero" se širilo. Najprije mala jama, postupno je, daljnjim propadanjem zemljišta, "narasla" do više od deset metara u širinu i osam metara u dubinu. Novo, 11. imotsko "jezero", postalo je i nova turistička zanimljivost, privlačnija možda i od najpoznatijih, Crvenog i Modrog jezera.
Na upit jesu li na tu pojavu utjecali nedavni potresi na imotskom području i u zapadnoj Hercegovini, Ivičić je odgovorio kako je to teško reći, ali da je vjerojatno potres ubrzao cijeli proces, iako se to sa sigurnošću ne može reći, jer, ponovio je, takve pojave nisu neuobičajene.
"Zemlja je jednostavno propala i voda je učinila svoje", rekao je i dodao kako su ta urušenja nastala "djelovanjem vode odnošenjem čestica iz naslaga koje pokrivaju pukotinski, špiljski, prostor vapnenačkih stijena ispod dna polja. Voda ih proširuje i omogućuje urušavanje površinskih naslaga".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U tako nastala ulegnuća nacijedi se voda iz okolna vodonosna šljunkovita materijala i nastaje jezerce, ali, naglasio je Ivičić, riječ je o površinskoj pojavi.
Na nastanak "jezera" utjecao je i visok vodostaj na tom području, inače bismo svjedočili samo uleknuću zemlje u koje ne bi prodrla voda. Hoće li se "jezero" širiti također se ne može pouzdano procijeniti.
Ivičić dodaje kako je razina vode u novonastalu jezeru, vjerojatno, na istoj razini koja je uobičajena u depresijama na tom području, te da će se povući s padom vodostaja.
Slične pojave, također, naglasio je, nisu neuobičajene jer se u okolici Imotskog nalazi velik broj depresija nastalih uglavnom vađenjem šljunka ili na isti način. Da bi se sigurnije odredila ta pojava, zaključio je Ivičić, trebalo bi geodetski snimiti razinu zemlje kako bi se točno utvrdila razina vode i usporedila s ostalim jezerima oko Imotskoga.
U međuvremenu "jezero" se postupno širi, premda sporije nego prvih dana. U njegovu središtu voda je zamućena i puna trave i lišća. Znatiželjnih promatrača na obali novog "jezera" iz dana u dan sve je više.
Riječ je, naime, o prirodnoj pojavi, uobičajenoj na kraškim područjima, kakvo je Imotsko polje, objasnio je Ivičić za Hinu . "Jezero" je nastalo u početku listopada na krajnjem zapadnom dijelu Imotskog polja. Veliki komadi zemlje danima su se urušavali i "jezero" se širilo. Najprije mala jama, postupno je, daljnjim propadanjem zemljišta, "narasla" do više od deset metara u širinu i osam metara u dubinu. Novo, 11. imotsko "jezero", postalo je i nova turistička zanimljivost, privlačnija možda i od najpoznatijih, Crvenog i Modrog jezera.
Na upit jesu li na tu pojavu utjecali nedavni potresi na imotskom području i u zapadnoj Hercegovini, Ivičić je odgovorio kako je to teško reći, ali da je vjerojatno potres ubrzao cijeli proces, iako se to sa sigurnošću ne može reći, jer, ponovio je, takve pojave nisu neuobičajene.
"Zemlja je jednostavno propala i voda je učinila svoje", rekao je i dodao kako su ta urušenja nastala "djelovanjem vode odnošenjem čestica iz naslaga koje pokrivaju pukotinski, špiljski, prostor vapnenačkih stijena ispod dna polja. Voda ih proširuje i omogućuje urušavanje površinskih naslaga".
Na nastanak "jezera" utjecao je i visok vodostaj na tom području, inače bismo svjedočili samo uleknuću zemlje u koje ne bi prodrla voda. Hoće li se "jezero" širiti također se ne može pouzdano procijeniti.
Ivičić dodaje kako je razina vode u novonastalu jezeru, vjerojatno, na istoj razini koja je uobičajena u depresijama na tom području, te da će se povući s padom vodostaja.
Slične pojave, također, naglasio je, nisu neuobičajene jer se u okolici Imotskog nalazi velik broj depresija nastalih uglavnom vađenjem šljunka ili na isti način. Da bi se sigurnije odredila ta pojava, zaključio je Ivičić, trebalo bi geodetski snimiti razinu zemlje kako bi se točno utvrdila razina vode i usporedila s ostalim jezerima oko Imotskoga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U međuvremenu "jezero" se postupno širi, premda sporije nego prvih dana. U njegovu središtu voda je zamućena i puna trave i lišća. Znatiželjnih promatrača na obali novog "jezera" iz dana u dan sve je više.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati