Pronađena karika koja nedostaje?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MEĐUNARODNA skupina arheologa pronašla je u Tanzaniji 1,8 milijuna staru ljudsku čeljust koja bi mogla biti izgubljena karika u evoluciji čovjeka.
Arheolozi su gornju čeljust, zajedno s gomilom fosiliziranih kostiju i kamenog oruđa, pronašli u okolici jezera Oduvai u Tanzaniji, u podnožju vulkanskih brda, piše National Geographic.
´Čeljust je posve netaknuta, sa sačuvanim gornjim zubima, i daje nam savršenu priliku da objasnimo evoluciju prvih ljudi´, izjavio je arheolog Robert Blumenschine sa sveučilišta u New Brunswicku.
Po njegovim riječima, taj nalaz spada u pet ili deset najznačajnijih fosila tzv. homo habilisa, najranijeg pripadnika ljudskoga roda i pretka današnjih ljudi. Homo habilis bio je prvi hominid koji je koristio oruđe i lovio velike životinje.
Stručnjaci procjenjuju da bi pronađeni fosil mogao biti anatomska veza homo habilisa i homo rudolfensisa, drugog pripadnika roda hominida.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Arheolozi pretpostavljaju da se pronađena čeljust anatomski nastavlja na čeljust homo rudolfensisa, a prethodi onoj homo habilisa. Oba nalaza prije su pronađena na istom mjestu u Tanzaniji.
Činjenica da je oruđe pronađeno na mjestima udaljenima od jezera i do 25 kilometara pokazuje da je homo habilis bio nomad, koji je putovao prateći izmjene sušnih i vlažnih razdoblja.
Takve migracije i potraga za boljim uvjetima života upućuju na prilagodljivost ponašanja i izbora načina života prvih ljudi, zaključuju znanstvenici.
Arheolozi su gornju čeljust, zajedno s gomilom fosiliziranih kostiju i kamenog oruđa, pronašli u okolici jezera Oduvai u Tanzaniji, u podnožju vulkanskih brda, piše National Geographic.
´Čeljust je posve netaknuta, sa sačuvanim gornjim zubima, i daje nam savršenu priliku da objasnimo evoluciju prvih ljudi´, izjavio je arheolog Robert Blumenschine sa sveučilišta u New Brunswicku.
Po njegovim riječima, taj nalaz spada u pet ili deset najznačajnijih fosila tzv. homo habilisa, najranijeg pripadnika ljudskoga roda i pretka današnjih ljudi. Homo habilis bio je prvi hominid koji je koristio oruđe i lovio velike životinje.
Stručnjaci procjenjuju da bi pronađeni fosil mogao biti anatomska veza homo habilisa i homo rudolfensisa, drugog pripadnika roda hominida.
Arheolozi pretpostavljaju da se pronađena čeljust anatomski nastavlja na čeljust homo rudolfensisa, a prethodi onoj homo habilisa. Oba nalaza prije su pronađena na istom mjestu u Tanzaniji.
Činjenica da je oruđe pronađeno na mjestima udaljenima od jezera i do 25 kilometara pokazuje da je homo habilis bio nomad, koji je putovao prateći izmjene sušnih i vlažnih razdoblja.
Takve migracije i potraga za boljim uvjetima života upućuju na prilagodljivost ponašanja i izbora načina života prvih ljudi, zaključuju znanstvenici.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati