VINO IZ POMPEJA S OKUSOM DAVNINE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dvije tisuće godina nakon što su ga uništili vatra i pepeo Vezuva, drevni grad Pompeji obnovio je davno izgubljenu tradiciju proizvodnje vina.
Vinari su predstavili crvena vina proizvedena od različitih autohtonih vrsta grožđa, uzgojenih na izvoran način u vinogradima koji su dobro uspijevali do 79. godine poslije Krista, kada je erupcija Vezuva ugasila život u gradu.
"Drevni život nisu činili samo kipovi i predmeti koje danas srećemo u muzejima. On se sastojao od svakodnevnih stvari, a jedno od važnih bilo je i vino", rekao je arheolog Pietro Giovanni Guzzo.
"Naša vina oživljavaju samo djelić života Pompeja kakav je bio prije erupcije", rekao je Guzzo na konferenciji za novinare u drevnom gradu na jugu Italije, kojega svakodnevno posjećuju tisuće turista.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Stanovnici Pompeja obrađivali su vinograde u okolici grada, ali i unutar gradskih zidina, u svojim vrtovima i dvorištima, i prodavali ga diljem svijeta. Amfore s oznakama pompejskih proizvođača vina pronađene su čak u Francuskoj.
Arheološka i botanička istraživanja, uključujući i tragove trsja u tlu, omogućuju znanstvenicima da utvrde gdje su se vinogradi točno nalazili i koje su vrste grožđa uzgajane.
Freske i mozaici, koji ukrašavaju brojne kuće u Pompejima, također su izvor informacija, s detaljnim prikazima vina i grozdova, koji bi mogli pomoći utvrditi pojedine vrste.
Baš na temelju tih nalaza, unutar nalazišta posađen je 1996. godine vinograd od 200 četvornim metara s osam autohtonih vrsta grožđa, dobro poznatih stanovnicima drevnih Pompeja.
Od prve berbe grožđa 2001. godine proizvedena je 1.721 boca vina nazvanog "Villa dei Misteri", po jednoj od najpoznatijih vila u Pompejima. Vino će se prodati na aukciji u Rimu krajem travnja, a prikupljeni novac namijenjen je obnovi vinskog podruma na jednom od obnovljenih vinograda.
(Hina) bcav dgk
Vinari su predstavili crvena vina proizvedena od različitih autohtonih vrsta grožđa, uzgojenih na izvoran način u vinogradima koji su dobro uspijevali do 79. godine poslije Krista, kada je erupcija Vezuva ugasila život u gradu.
"Drevni život nisu činili samo kipovi i predmeti koje danas srećemo u muzejima. On se sastojao od svakodnevnih stvari, a jedno od važnih bilo je i vino", rekao je arheolog Pietro Giovanni Guzzo.
"Naša vina oživljavaju samo djelić života Pompeja kakav je bio prije erupcije", rekao je Guzzo na konferenciji za novinare u drevnom gradu na jugu Italije, kojega svakodnevno posjećuju tisuće turista.
Arheološka i botanička istraživanja, uključujući i tragove trsja u tlu, omogućuju znanstvenicima da utvrde gdje su se vinogradi točno nalazili i koje su vrste grožđa uzgajane.
Freske i mozaici, koji ukrašavaju brojne kuće u Pompejima, također su izvor informacija, s detaljnim prikazima vina i grozdova, koji bi mogli pomoći utvrditi pojedine vrste.
Baš na temelju tih nalaza, unutar nalazišta posađen je 1996. godine vinograd od 200 četvornim metara s osam autohtonih vrsta grožđa, dobro poznatih stanovnicima drevnih Pompeja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Od prve berbe grožđa 2001. godine proizvedena je 1.721 boca vina nazvanog "Villa dei Misteri", po jednoj od najpoznatijih vila u Pompejima. Vino će se prodati na aukciji u Rimu krajem travnja, a prikupljeni novac namijenjen je obnovi vinskog podruma na jednom od obnovljenih vinograda.
(Hina) bcav dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati