Vratile se rode u Čigoč, europsko selo roda

Piše:
nedjelja, 21.3.2004. 09:48
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Vratile se rode u Čigoč, europsko selo roda U SELO Čigoč, Europsko selo roda, počele su se vraćati prve bijele rode iz svojih zimovališta na jugu Afrike.

Prva je roda u Čigoč, selo u Donjoj Posavini, u Parku prirode Lonjskom polju, stigla u ponedjeljak, 15. ožujka, a njezin partner odmah za njom, u utorak. Do kraja travnja sve će se rode iz južne Afrike vratiti u Čigoč, gdje će u stara, obnovljena gnijezda ili pak nova položiti jaja i čekati 33 do 34 dana da im se izlegu mladi ptići. Svoje će ptiće oba roditelja neumorno hraniti kako bi ojačali do kraja kolovoza, kada će ponovno krenuti prema Africi, na put dug od osam do petnaest tjedana, na kojem će morati prevaliti od 10 do 12 tisuća kilometara. Mladi ptići u Africi će ostati dvije do tri godine, dok ne budu spolno zreli, a njihovi roditelji opet će se u proljeće vratiti u Čigoč.

Stanovništvo Čigoča jedva čeka da im se rode vrate i ove su im godine prvi put na Josipovo priredili doček. U organizaciji Turističke družbe Čigoča stručnjaci su na okruglom stolu raspravljali o pomoći rodama te o rodama i turizmu, rekla je Hini predsjednica Turističke družbe Čigoča Nevenka Rastovac.

U Čigoču će rode ostati do Sv. Bartola, 24. kolovoza, kada će ponovno krenuti u Afriku. Nevenka Rastovac je rekla da će ih mještani i svečano ispratiti. Do juga Afrike letjet će do prosinca. Na povratku u Čigoč rode su brže, pa dođu za mjesec i pol, dodala je Nevenka Rastovac.

Čigoč je prvo selo koje je Europska zaklada prirodne baštine - EURONATUR godine 1994. proglasila Europskim selom roda. Ove godine slavi desetu obljetnicu.

Nakon Čigoča, taj su naziv ponijela i sela u Mađarskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Poljskoj i Austriji.

U Hrvatskoj se gnijezdi oko 1500 parova bijelih roda, među kojima se 500 parova gnijezdi u Srednjoj Posavini.

Najviše gnijezda bijelih roda, oko 45, je u Čigoču, gdje se rode gnijezde na krovovima starih, drvenih posavskih kuća - korablji, a gnijezda grade od većih i manjih grana, te grančica, koje ispunjavaju blatom i mekanim materijalom (sijenom, travom, perušinom). Oko rodinih gnijezda gnijezde se i vrapci.

Blizina povoljnih hranilišta te obilje hrane u Lonjskome polju pogoduje rodama u Donjoj Posavini, pa zato ondje ima najviše parova.

Osim kukaca, zmija, žaba, gujavica, pijavica i riba roda rado jede i voluharice i miševe.

U Lonjskome polju gnijezdi se i crna roda, no ona je šumska ptica koja se nije prilagodila ljudima. Svoja gnijezda gradi na visokim stablima i rijetko se viđa, i to kad kruži iznad polja ili sela.

Bijele rode mogu se pak promatrati i iz velike blizine. Zanimljivo je vidjeti ptiće kako se otimaju za hranu, naročito za bjelouške.

Bijela roda visoka je od 100 do 115 centimetra s repom, raspon krila joj je od 155 do 165 centimetara i teška je od tri do pet kilograma. Krila su joj crna, tijelo bijelo, a noge i kljun crveni. Mladima su kljun i nogice crni. Jaja bijele rode teška su do 111 grama, a treba proći 33 do 34 dana da se iz njih izlegu ptići. U jednom se gnijezdu izleže do sedam ptića, a u Čigoču od tri do četiri. Gnijezda su teška do 700 kilograma, a rijetko i do 2000 kilograma.

Predsjednica Turističke družbe Čigoča Nevenka Rastovac rekla je da su mještani, a i vlasti, prepoznali vrijednost roda za turistički razvoj Čigoča i ostalih sela u tom kraju. Krajem prosinca dobili su bespovratno od Ministarstva turizma 190.000 kuna. Od tog novca uredit će se i sedam kuća za smještaj gostiju, te dvije kuće za društvene aktivnosti i promidžbu turizma, rekla je Nevenka Rastovac.

Piše Marina Bujan