Foto: Pixsell/Ivica Galović, Marko Lukunic

REAKCIJE na najavljeni porez na nekretnine ne stišavaju se. Ministar financija Zdravko Marić već danima mantra kako nije riječ o novom nametu, premijer ga u tome podupire, a građani sa strahom iščekuju u što će se najavljeni porez izroditi.

>> Dubrovčanka žestoko popljuvala vladu: "Porez na nekretnine? NE DAM!"

>> OPĆA POBUNA Više od 100 tisuća ljudi protiv novog poreza, što će na ovo reći Plenković?

>> Zašto ne želite plaćati porez na nekretnine?

Inače uspavano stanovništvo Hrvatske ovaj put jednoglasno se usprotivilo uvođenju novog poreza. Dokaz tomu je i peticija koju je pokrenula Udruga poreznih obveznika Lipa i koju je u četiri mjeseca potpisalo više od 100.000 ljudi. Točnije, 115.000 njih, zaključno s današnjim danom, otkrio je Indexu predsjednik Udruge Lipa, Davor Huić.

"Ovo je informativna peticija. Mislimo da ona najbolje odražava raspoloženje javnosti, a ono je unisono - protiv poreza. Gotovo stopostotno, građani su protiv ovog poreza. Tek jedan na više od stotinu ljudi ne protivi mu se", govori Huić.

Zašto je tako?

"U pitanju je novi porez. Istina, on u jednom dijelu mijenja tri sadašnja nameta. Ali komunalna naknada koju sada plaćamo namjenska je naknada. Sredstva koja se prikupe kroz komunalnu naknadu moraju se utrošiti u te svrhe. Novi porez će financirati i druge stvari, a usto postoji mogućnost da će porez rasti. Ljudi u Hrvatskoj imaju dovoljno iskustva s porezima koji u vrijeme krize rastu i više se nikad ne vraćaju na prijašnje razine. Novi porez nešto je što ljude zabrinjava. Ljudi s niskim dohotkom koji imaju nekretnine koje su uglavnom naslijedili ne bi mogli plaćati ovaj namet, a to bi izravno utjecalo na akumuliranu imovinu", objašnjava Huić.

O mogućnosti koju su najavili iz pojedinih jedinica lokalne samouprave da će organizirati referendum protiv uvođenja poreza na nekretnine, kaže: "Ako netko misli da je našao pravnu formulu da to napravi..." Smatra i da je ova reakcija koja dolazi s nižih razina vlasti pokazatelj otpora koji je najava novog poreza stvorila među građanima.

Formulari stižu

Jedan od najvećih razloga uznemirenosti i zabrinutosti među građanima su formulari koji im pristižu na kućne adrese.

"Ljudi su masovno nezadovoljni zbog formulara, osobito zbog toga što ih moraju sami ispunjavati. Ako se ništa ne mijenja, kako tvrde, zašto onda šalju formulare da ih ispunjavamo? Osim toga, zašto građani sami kategoriziraju nekretnine? To bi trebala učiniti vlast. Lokalne vlasti imaju sve podatke koji su potrebni jer ih koriste za ubiranje komunalne naknade. I treći, ali ne i najmanji razlog, rok za predaju formulara. Ako se formular ne preda do roka koji je naznačen, novi porez morat će se plaćati po najskupljem razredu", kaže Huić.

Peticiju će predati vladi i saboru kada se vrate s godišnjih odmora. "I sami znate da sad nitko od njih ne radi", kaže.

Bez argumenata

Huić optimistično očekuje da će Plenković po primitku peticije odustati od uvođenja novog poreza.

"Očekujem da će odustati jer nema dobrih argumenata za inzistiranje na tome. Ovo je strahovito nepopularan potez. Možda premijer to dosad nije znao, ali mi ćemo se o tome informirati i očekujemo da odustane", rekao je Huić u razgovoru za Index.

Huić je bio savjetnik premijera Tihomira Oreškovića. Je li i u toj vladi bilo spominjanja poreza na nekretnine?

"Oreškoviću bih savjetovao da odustane od takvog poteza. Istina, upravo u njegovoj vladi je i ušlo u plan da se počne provoditi priprema poreza na nekretnine, ali tada smo odustali jer su zemljišne knjige nesređene, imovinski odnosi u Hrvatskoj su prekomplicirani, nisu usklađeni podaci u katastru i gruntovnici...", nabraja Huić zbog čega bi sve trebalo odustati od novog poreza.

Mogućnost referenduma

Ako premijer izignorira peticiju koju je dosad potpisalo više od sto tisuća Hrvata, Huić ne isključuje ni mogućnost organizacije referenduma.

"Mi ćemo zasad nastaviti prikupljati potpise za peticiju. Ako bude potrebno, konzultirat ćemo se i s ustavno-pravnim stručnjacima oko referenduma. Možda to nije uobičajeno u europskoj pravnoj praksi, ali naš Ustav ne brani pitanja oko poreznih i fiskalnih pitanja", završava.