Foto: Press

KVIZOVI koji nisu samo drugi naziv za banalnu utrka za novcem. Sjećate li se tog neobičnog koncepta?

Nekada su bili puno češća pojava. Prije nego se sve svelo na formate koji sa znanjem imaju sve manje i manje veze pa kandidati gotovo redovito biraju između tri ili četiri ponuđena odgovora, a jedini cilj je strpati pare u džep i pritom ne ispasti totalni debil. I nitko ne želi reći "nekad je bilo bolje" jer televizijskog smeća oduvijek je bilo, ali postojali su kvizovi u kojima je glavna nagrada bila "biti proglašen osobom koja zna najviše", a novac je bio odličan dodatak.  

Ili smo barem svi vjerovali da je tako.

Danas u to više nitko ne vjeruje, a znanje iz godine u godinu postaje sve nevažnije pa danas kvizovima nazivamo i budalaštine kao što je "Pet na pet", zajebancija u kojoj možete sudjelovati čak i ako nemate pojma ni o čemu ili ste pretrpjeli teži udarac u glavu nakon što ste, recimo, prošli kroz crveno u Osijeku. Takvo što jedva da bismo mogli nazvati kvizom, ali čini se da prolazi upravo takav sadržaj.

Hrpa ekipe koja nagađa za pare. "Što se nalazi u đačkoj torbi"? Pernica, ravnalo, knjige, velika crno-bijela fotografija Milke Trnine?

Sve to može i ne mora biti točno. Potpuno je nebitno. Na koji ćemo način još spustiti kriterije? Skupit ćemo gomilu ljudi da sjede i pogađaju u pare što drugi drže u ruci? Je li ključ od stana? Upaljač? Kovanica od pet kuna? Velika crno-bijela fotografija Milke Trnine?

Došao u kviz, a onda se dogodilo nešto NEVJEROJATNO! Nikad nećete pogoditi što! Pokušajte, nećete uspjeti

Da ne bude zabune, kvizovi s ponuđenim odgovorima koji su zapravo utrka za novcem ponekad su iznimno zabavni, ali s vremenom se stvorio dojam da gledamo gomilu neznalica koji igraju na sreću i uz malo opće kulture odlaze kući s parama. Štoviše, kad se pojavi netko tko pokaže znanje, shvaćamo koliko su rijetki znalci pa ih tretiramo poput mitskog bića.

"Nevjerojatno! Čudo u kvizu! Dječak iz Slavonskog Broda odgovorio na pitanja! Što je on, zaboga? Pola čovjek pola 1000 zašto 1000 zato?".

I svaka čast 18-godišnjem gimnazijalcu, zaslužuje svaku čestitku. Poanta je da su kandidati poput njega ne samo rijetka pojava već su i kvizovi užasno pojednostavljeni. Kvizaši koje smo u današnje vrijeme navikli gledati najčešće nisu nimalo impresivni. Njihovo je znanje prilično klimavo i bilo bi još klimavije da pred nosom nemaju i točan odgovor.

Nekad "Milijunaš", a danas "Potjera" vjerojatno su dva najpopularnija kviza na ovim prostorima, a razlog njihove popularnosti dijelom vjerojatno leži i u činjenici da kod gledatelja stvaraju dobar osjećaj. Točnije, stvaraju lažan osjećaj da znamo više nego zaista znamo. To je možda jedan od razloga zašto su ovi "šalabahter-kvizovi" toliko jednostavno iz programa izgurali sve ostale kvizove pa čak i "Kviskoteku". Legendarni kviz za koji smo se dugo grčevito držali iako je u stvarnosti riječ o ostatku minulih vremena o kojima s nostalgijom seremo i sadržaju koji zapravo uopće ne želimo gledati jer je prekompliciran. 

Igraju za samo 5000 kuna??!? Kakav je to kviz??!?

Upravo bi to i mogao biti veliki problem "Kvizne situacije", simpatičnog novog kviza koji je počeo s emitiranjem na trećem programu HRT-a.

Doduše, gledanost vjerojatno neće biti presudna jer sadržaj trećeg već je ionako prilagođen manjini, publici koja na TV-u želi pogledati i nešto malo drugačije od socijalnih eksperimenata s poremećenim ljudima ili emisija o slavnima koji pjevaju, plešu ili se pretvaraju da dirigiraju. Ili se maskiraju u druge slavne. Ili kuhaju. Ili treniraju neku novu vještinu. Ili na tjedan dana isključuju mobitele kako bi hladili jaja u vili i na kraju tjedna razgovarali o stvarima o kojima nemaju pojma.

Uglavnom, bit će zanimljivo vidjeti postoji li interes kvizom koji je vizualno daleko od uobičajenog, ali u svojoj srži najbliži "pravom kvizu". Kvizu u kojem nema ponuđenih odgovora, nema očekivane kvizaške scenografije, nema čak ni atraktivnog voditelja, a konačna nagrada, i to nakon 100 gladnih godina, je "mizernih" 20 tisuća kuna koje dijele na četiri dijela.

Specifičnost kviza jest i to da se radi o prvom pub kvizu na TV-u. Producenti Jadranka Cicvarić-Šiftar i Mario Kovač (ujedno i voditelj), uspjeli su stvoriti nešto novo, a to je već samo po sebi hvale vrijedan potez na koji ne nailazimo prečesto.

Uglavnom, kroz 21 epizodu gledamo klasični kup (tri četveročlane ekipe po epizodi i po četiri u polufinalu i finalu), a pobjednička ekipa na kraju uzima i dijeli 20 tisuća kuna. Da stvar bude zanimljivija, radi se o provjerenoj ekipi kvizaša, ali i nekim novim licima iz svih krajeva Hrvatske.

Kategorije su klasične (kultura, sport, znanost, trivija i sl.), skupine natjecatelja imamu minuti da daju točan odgovor koji donosi jedan bod, a nakon svega dolazi i "Osveta recycle bina", posebna kategorija u kojoj odgovori donose po dva boda.

Još uvijek malo ukočeno, ali bit će bolje

Iako smo u najavama po portalima mogli vidjeti lijeni kopi-pejst PR-a u kojem piše kako se radi o "najzabavnijem i najzanimljivijem" kvizu u Hrvatskoj, činjenica jest da je ovo čistokrvni kviz, ali na zabavi će ipak trebati još malo poraditi jer prva epizoda je unatoč birtaškom okruženju djelovala malo ukočeno što će se, nadamo se, s vremenom popraviti.

Naime, voditelji Mario Kovač i Milan Fošner ćaskaju kako bi ubili dosadu dok čekaju odgovore, ali to je u prvoj epizodi djelovalo neprirodno i navučeno. Kviz je režirao Nebojša Sljepčević, scenaristi i urednici su Velimir Grgić i Vlado Šagadin, a pitanja su sastavili Morana Zibar, Dean Kotiga, Filip Karačić i Mario Kovač.

Dakle, ekipa je provjerena, termin je odličan, a jedino što preostaje jest vidjeti je li novi kviz s "old skul" pristupom ono na što gledatelji trzaju na pragu 2016. ili će idući "kviz" zaista biti onaj u kojem za pare pogađamo gdje ste bili '91.?

Kvizna_situacija_Trailer2 from Jadranka Cicvaric Siftar on Vimeo.