Foto: Getty Images

ELON MUSK jedan je od najzanimljivijih likova u Silicijskoj dolini, a mediji obožavaju obje njegove kompanije. Naime, i Tesla Motors i SpaceX spadaju u kategoriju onih kompanija koje privlače medije, a njihova vrijednost i dalje raste jer bi u budućnosti mogle u potpunosti transformirati transportnu industriju.

Danas je "težak" 16,6 milijardi dolara i dok kod nekih drugih "wunderkindova" iz Silicijske doline možemo govoriti o uspjehu koji se dogodio preko noći, Elon Musk nije jedan od njih, piše Time.

Ovo je njegovih osam inovativnih poteza koje je povukao prije nego je postao milijarder.

Stvorio je i prodao svoju video igru kad je imao samo 12 godina

Radilo se o svemirskoj pucačini imena "Blastar" za koju vjerojatno niste ni čuli osim ako zaista pozorno niste pratili industriju ranih osamdesetih. Muska su odmalena zanimala računala, a programirati je počeo sa samo devet godina.

Uglavnom, 1984. je u BASIC-u stvorio video igru čiji je izvorni kod prodao za 500 dolara i to je bio njegov prvi poslovni potez. Tvrdi da se radi o "beznačajnoj igri koja je i dalje bolja od Flappy Birda".

Radio je kao čistač kotlovnice u pilani

Nakon što je 1988. napustio Južnu Afriku, Musk je radio gomilu bezveznih poslova u Kanadi. Prema biografiji, koju je napisala Ashlee Vance, Musk je radio na farmi svog rođaka u Waldecku, a u Vancouveru je naučio koristiti motornu pilu.

Nakon posjeta zavodu za zapošljavanje, tražio je najbolje plaćeni posao, a radilo se čišćenju kotlovnice u jednoj pilani. Radilo se o 18 dolara po satu (solidna satnica u 1989.), ali i groznom i napornom poslu koji je uključivao nošenje zaštitnog odijela, puzanje i zavlačenje u uske prostore i lopatanje otpada na izuzetno visokim temperaturama.

Vješto je iskemijao stažiranje u banci

Nakon što se s bratom Kimbalom vratio u Kanadu, braća su počela proučavati poduzetnike s kojima su se željeli upoznati i telefonski ih zivkati pozivajući ih na ručak. I dok bi neki na ove neželjene pozive reagirali negativno, Musk je imao sreću i stupio u kontakt s Peterom Nicholsonom iz Bank of Nova Scotia koji je bio impresioniran njegovom inicijativom.

Kada ih je upoznao, Nicholson je bio toliko oduševljen Muskom da mu je postao mentor i ponudio ljetno stažiranje u banci za 14 dolara po satu.

Da dodatno zaradi, prodavao je računala iz svoje studentske sobe

Tijekom pohađanja sveučilišta Queens u Ontariju, Musk je imao unosan posao sa strane. Prodavao je dijelove i sastavljena računala, a "ured" je imao u studentskoj sobi. Sastavljao je konfiguracije kolegama s faksa ovisno o njihovim potrebama.

"Ako njihova računala nisu radila ili su imala virus, popravljao bih ih. Znao sam riješiti svaki problem", opisao je svoja iskustva.

Stanarinu je plaćao tako što je svoju kuću pretvorio u klub

Nakon što se 1992. prebacio na sveučilište u Pennsylvaniji, Musk je kvalitetno iskoristio svoje poduzetničke instinkte. S prijateljem se uselio u kuću bratstva. Tijekom tjedna bi učili, ali tijekom vikenda bi kuća postajala klub. Preciznije, točionica alkohola. Prekrili bi prozore vrećama za smeća, a Musk koji nikada nije bio veliki cuger (povremeno votka i Cola), ostajao bi trijezan kako bi stvari držao pod kontrolom. Održavao bi tulume i naplaćivao upad.

"Tako sam plaćao studiranje. U jednoj noći bih zaradio dovoljno za mjesečnu stanarinu", rekao je Musk. Štoviše, znao je čak nagovoriti vlastitu majku Maye da radi na upadu.

Napustio faks i započeo vlastiti startup

Iako je pred njim bila sjajna akademska budućnost, Musk je odustao od daljnjeg studiranja i zaključio da se veća zarada krije u internetu. Ispisao se s faksa i 1995. s bratom pokrenuo Zip2, kompaniju koju bismo najpreciznije mogli opisati kao online ekvivalent žutim stranicama. Kako bi započeli biznis, on i njegov brat iskoristili su 28 tisuća dolara s očevog računa.

Milijunaš je postao četiri godine kasnije

On i njegov brat 1999. prodali su Zip2 kompaniji Compaq koja je bila vodeći proizvođač PC sustava, sve dok ih 2002. nije preuzeo HP. Radilo se o iznosu od 307 milijuna dolara, a Muskovi su na račun spremili 22 milijuna dolara.

A onda je počeo pametno ulagati

Nedugo nakon prodaje Zip2, Musk je investirao vlastitih 12 milijuna dolara i postao jedan od osnivača X.coma koji je zamišljen kao budućnost internetskog bankarstva. Ranih dvijetisućitih, X.com se spojio sa suparničkim Confinityjem i dvije kompanije pretvorile su se u novu koja je nosila naziv PayPal. Kao većinski dioničar, Musk je nakon mnogo navlačenja maknut s mjesta izvršnog direktora, a PayPal je u srpnju 2002. prihvatio ponudu eBaya iako se Musk tome protivio. Radilo se o iznosu od 1,5 milijardi, a Musk je postao bogatiji za 180 milijuna dolara.