Foto: Wikipedia,Screenshot: HRT

U NEKOLIKO dana razlike Hrvatska, odnosno Zagreb, će ostati bez Trga maršala Tita, a u Otočcu će vjerojatno, osim ako snage sigurnosti taj ustašluk ne spriječe, biti podignuta ploča Juri Francetiću.

Tito jest kontroverzna ličnost. S jedne strane radi se o nedvojbenom ratnom pobjedniku i čovjeku koji je na pobjedničku stranu kroz partizanski pokret svrstao i većinu Hrvata. Upravo na odlukama ZAVNOH-a dijelom se temelji moderna hrvatska država, a to piše i u našem Ustavu. Antifašistički pokret nastao je i rastao na teritoriju Hrvatske, a na desetke tisuća ljudi, primjerice Dalmatinaca, koji nikakve veze nisu imali s komunizmom izgubilo je živote u borbi protiv okupatora Nijemaca i Talijana te njihovih saveznika četnika i ustaša. No, nakon rata u osvetničkom gnjevu dogodila su se brojna zvjerstva i gnjusna ubojstva napravljena od strane Titovih partizana, a za što nitko nije odgovarao. Neosporna je činjenica da je Tito vladao čvrstom rukom, a da Jugoslavija nije bila pojam ljudskih sloboda. Zbog svega toga, Tito je danas kontroverzna ličnost.

S druge strane, Jure Francetić nije nimalo kontroverzna ličnost. Za njega je itekako jasno tko je i što je - ustaški zapovjednik i sudionik progona i holokausta koje je fašistička NDH vršila nad svojim stanovništvom koje nije imalo hrvatska krvna zrnca.

Desni ekstremisti upravo će njemu za nekoliko dana (pokušati) podići spomen-ploču. O događajima u Hrvatskoj u kojoj Drugi svjetski rat uvijek iznova započinje popričali smo s Hrvojem Klasićem, povjesničarom s Filozofskog fakulteta. On smatra da je sve ovo rezultat nedosljednosti hrvatske politike od devedesetih naovamo.

"Hrvatska je od devedesetih puna nedosljednosti, nažalost ne samo kada je u pitanju odnos prema prošlosti. Zato je i moguće da se 2017. godine uklanja Trg maršala Tita i da ga se oni koji uklanjaju najviše pozivaju na ono što se događalo nakon Bleiburga i na sve ostalo, od 1945. do 1980. Ali najvećim dijelom na Bleiburg. No, pritom nitko ne dovodi u pitanje Ulicu Andrije Hebranga, čovjeka koji je u tom trenutku u političkom i državnom vrhu Jugoslavije i koji upravo u vrijeme dok počinje Križni put u pratnji Tita obilazi sjeverozapadnu Hrvatsku i Sloveniju", kaže Klasić.

U Hrvatskoj još postoje ulice Mile Budaka

A sve je znao i Tuđman. Odnosno, morao je znati.

"Ne mogu zamisliti da bi u tom trenutku čovjek koji je u najužem Titovom vodstvu mogao ne znati ono što je Tito morao znati. Osim toga, u vrijeme Bleiburga, ali i u vrijeme Golog otoka, pa i u vrijeme suđenja Stepincu Franjo Tuđman je visoko pozicionirani oficir JNA i član Komunističke partije koji je zbog svih tih funkcija morao znati što se događa u Jugoslaviji, ali nije niti izašao iz partije tada niti dao otkaz u JNA", kaže povjesničar. 

"Ako ste netko kome je jedan djed stradao iza Bleiburga, a jedan na Golom otoku, zašto bi vama bilo bitno gledati na jednu osobu samo od trenutka kada je postao disident, a ne gledati na period kada su vaši najmiliji stradali, a kada je taj čovjek bio u vrhu tog aparata", zaključuje Klasić.

Osvrnuo se i na Juru Francetića.

"Problem s Jurom Francetićem danas eskalira, ali on je prisutan od devedesetih. Ovdje se ne radi o skupini radikala iz dijaspore, nego bi uputio sve čitatelje Indexa da pogledaju na YouTubeu TV kalendar HRT-a o Juri Francetiću pa neka mi kažu da se može zaključiti da je to prilog o zapovjedniku vojske koja provodi genocid i holokaust nad vlastitim stanovništvom. Osim toga, postoje i stručni časopisi koji naglasak stavljaju na karizmi Jure Francetića i koji se potpuno normalno kupuju u Hrvatskoj nego su se donedavno preporučivali za korištenje.

S obzirom da očito u hrvatskoj javnosti se normaliziralo govoriti barem neutralno, a ponekad i pohvalno, prema ličnostima iz ustaškog pokreta, onda ne znam čemu čuđenje nad ovakvom inicijativom. Osim toga, u barem desetak gradova u Hrvatskoj još uvijek postoje ulice doglavnika i ministra NDH i potpisnika ratnih zakona Mile Budaka", zaključuje Klasić.