Screenshot: MapsOfWar

VIŠE od 60 posto ljudi diljem svijeta smatra sebe religioznima, tvrdi novo istraživanje.

Oko Uskrsa WIN/Gallup International proveo je ankete na više od 63.000 ljudi u 65 zemalja o religiji. Ipak, istraživanje nije provedeno u većem dijelu Afrike i Bliskog istoka (da se pretpostaviti da bi u tim dijelovima planete postotak rastao do 90 posto, piše Independent), a u njega nije uključena niti Hrvatska.

Od dostupnih podataka doznalo se sljedeće:

Na svijetu je dvostruko više vjernika nego nevjernika. Prema Gallupovim saznanjima, ateisti i drugi "nevjernici" čine 33 posto svijeta. A uzevši u obzir koji su dijelovi svijeta iz istraživanja izostavljeni, ta je brojka vjerojatno puno manja.

Kina je "zemlja nevjernika" u kojoj živi daleko najviše ateista. Budući da zemalja kao što je Saudijska Arabija nema u istraživanju, najreligioznija zemlja na svijetu je Tajland, gdje živi 94 posto vjernika. Ali zato je Kina najmanje religiozna - u njoj živi dvostruko više ateista nego vjernika (sedam posto izjašnjava se kao vjernici, 29 posto da nisu vjernici, a 61 posto kao ateisti). Japan je odmah na drugom mjestu, a na trećem je Švedska.

Religija je dominantna na svakom kontinentu. Zapadna Europa i Oceanija su manje religiozne od drugih dijelova svijeta, ali anketa je zapravo pokazala koliko je religija rasprostranjena. U Africi, Amerikama, Aziji, istočnoj Europi (i Bliskom istoku) religija je više nego dvostruko "jača" od bilo koje druge opcije (nereligiozni, ateisti, neizjašnjeni).

Stariji ljudi su manje religiozni. Istraživanje pokazuje i podatak koji iznenađuje, ali u rezultatima se tvrdi da su stariji ljudi manje religiozni od mlađih. Najmanje religiozni su oni u dobnoj skupini od 44 do 54 godine, dok će se s religijom najviše identificirati ljudi u 20-im godinama života.

Kućanice su najčešće vjernice, stalno zaposleni najrjeđe. Osim kućanica (76 posto) najviše religiozni su umirovljenici (67 posto) pa studenti (njih 66 posto).

Bogati ljudi su manje religiozni. Postoji jako velik pad u postotku religioznih ljudi između onih dobro stojećih i srednje klase. Naime, na ljestvici su najmanje religiozni najbogatiji (47 posto), malo više religiozni malo manje bogati (44 posto), a potom slijede tri razreda prema zaradi, od najniže do srednje, i u sva tri broj vjernika je gotovo identičan (oko 69 posto). Također, među bogatima više od 22 posto izjasnilo se kao ateisti, dok je među siromašnima ta brojka tek osam, pet ili šest posto.

A manje religiozni su i educirani ljudi. Četvero od petero ljudi bez edukacije izjašnjava se kao religiozno (80 posto), dok statistika pada na tri od pet kod onih koji su završili studij (60 posto). Ipak, postdiplomci su čak malo više religiozni od dodiplomaca (64 posto).