Ilustracija: Shutterstock

MODERNI ljudi i neandertalci u Europi su bili u suživotu deset puta duže nego što se pretpostavljalo, pokazuju rezultati dosad najopsežnijeg istraživanja ostataka neandertalskih kostiju i oruđa.

Međunarodni tim znanstvenika analizirao je više od 400 uzoraka neandertalskih ostataka iz najvećih europskih nalazišta pomoću najnaprednijih tehnoloških metoda na sveučilištu u Oxfordu. Dokazi sugeriraju da su suvremeni ljudi (homo sapiens) i neandertalci živjeli jedni uz druge 5000 godina te da je među njima čak dolazilo do razmjene ideja i kulture.

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Nature, daju dosad najjasniji uvid u interakciju između neandertalaca i ljudskih predaka, kada su se prvi put sreli, što se tada dogodilo i zašto su neandertalci izumrli, rekao je BBC-ju voditelj istraživanja, profesor Thomas Higham s Oxforda.

"Ideju da su neandertalci brzo izumrli već samim dolaskom čovjeka možemo staviti na stranu. Umjesto toga, sada možemo vidjeti složeni proces suživota dviju populacija", rekao je Higham.

Prije se mislilo da je suživot dviju vrsta trajao samo 500 godina. To je poticalo nagađanja da su homo sapiensi ili pobili neandertalce ili im donijeli bolesti kojima se nisu mogli othrvati.

Novi podaci pokazuju da su živjeli jedni uz druge deset puta duže. Takva procjena objašnjava zašto su arheolozi otkrili relativno kasan napredak u razvoju neandertalskih oruđa i korištenje nakita po ljudskom obrascu.

Studija sugerira da su neandertalci izumrli 10 tisuća godina ranije nego što se prije mislilo, odnosno prije četrdesetak tisuća godina, u razdoblju koje se poklapa s početkom vrlo hladnog doba u Europi. Podaci također pokazuju da su moderni ljudi stigli u Europu iz Afrike ranije nego što se dosad mislilo, odnosno prije 45.000 godina.

Arheološki i genetski podaci govore da su neandertalci već bili u brojčanom opadanju kada su na kontinent stigli ljudi. A oni su samo bili dodatak njihovim problemima. "Lovili su iste životinje, sakupljali iste biljke i htjeli živjeti u najboljim pećinama. Bilo je to svojevrsno ekonomsko natjecanje", kaže profesor Chris Stringer iz londonskog prirodoslovnog muzeja. "Ali nije bilo brzog istrebljenja. Ljudi ih nisu poubijali niti su ih pomele njihove bolesti. Bio je to postupan proces", dodao je.

Neandertalci su opadali, a ljudi paralelno brojčano rasli rasli tisućama godina. Dugotrajni hladni val prije 40 tisuća godina mogao je biti završni faktor koji je neandertalsku populaciju toliko oslabio da je izumiranje bilo neminovno.