Foto: Facebook

NEDAVNI članak glumice i voditeljice Doris Pinčić Rogoznice u kojem je priznala da je jednom svog sina udarila po stražnjici izazvao je veliku raspravu. Trećeg dana rasprave oglasio se i njen suprug Boris Rogoznica.

"Treći dan za redom, laži, klevete i obmane... Sve što mogu reći draga moja Doris je: zato i jesi tu gdje jesi, tamo gdje ih nije mnogo stiglo,, i ostalo... zato jer se s ovim možes nositi. Da, jako ste povrijedili moju suprugu, stavili ste joj sol na najbolniju ranu, šutnuli ste čovjeka na podu, pregazili ste leš i nastavljate,, ponosite li se s time...???", zapitao je Boris.

 Svoje mišljenje o cijelom slučaju dala je i pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić, ali i udruge roditelja.

"Svaki postupak kojem je svrha namjerno nanošenje boli djetetu smatra se nasiljem nad djetetom i zabranjen je našim propisima. Tjelesno kažnjavanje djeteta zabranjeno je prema važećem Obiteljskom zakonu, a i prema prijedlogu novog Obiteljskog zakona, koji je u proceduri donošenja, izričito se zabranjuje tjelesno kažnjavanje djeteta, ponižavajuće postupanje prema djetetu, kao i primjena psihičke prisile kao odgojne metode pri odgoju i discipliniranju djeteta u obitelji", podsjeća pravobraniteljica.

Dodaje da se tjelesno kažnjavanje djeteta smatra oblikom nasilja u obitelji te su, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, predviđene sankcije, novčana kazna od najmanje 7000 kuna ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana, a u slučaju ponovljenog nasilja propisana je novčana kazna od najmanje 15.000 kuna i kazna zatvora u trajanju od najmanje 60 dana.

"Naročito je rašireno takozvano 'blago' tjelesno kažnjavanje"

"Tjelesno kažnjavanje može se kategorizirati i kao kazneno djelo povrede djetetovih prava prema članku 177. Kaznenoga zakona, ako ono predstavlja zlostavljanje djeteta, a za to je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina", nastavila je pravobraniteljica.

"Nažalost, u Hrvatskoj je tjelesno kažnjavanje još uvijek široko prihvaćeno kao 'odgojni' postupak, koji je u obitelji barem jednom doživjelo više od dvije trećine djece, prema istraživanjima. Naročito je rašireno takozvano 'blago' tjelesno kažnjavanje, kao što su pljuska po licu ili udarac po stražnjici, što mnogi roditelji ne doživljavaju kao nasilje već kao 'odgoj' ili jednostavno priznaju da su izgubili kontrolu nad sobom. U svakom ovakvom slučaju ima mjesta za djelovanje institucija kojima je posao štititi djecu, pa i u ovakvom slučaju ima mjesta za postupanje centra za socijalnu skrb", zaključuje.

Iz udruge Roda ističu da je u današnje vrijeme kada su informacije i znanstvena istraživanja lako dostupni svima, nepotrebno naglašavati da su fizičko kažnjavanje i izoliranje malog djeteta na neprimjereno dugo vremena, štetni za razvoj djeteta.

Roda: Pogreške treba osvijestiti 

"Šteta je da se primjeri oko nas ne koriste na način da doprinesu osvješćivanju javnosti o tome da svaki roditelj može pogriješiti i reagirati iz ljutnje i nemoći, ali da pogreške treba osvijestiti i aktivno raditi na usvajanju obrazaca discipliniranja koji čuvaju djetetovo dostojanstvo i integritet i daju mu priliku da nauči nešto iz situacije", ističu.

Dodaju da fizičko kažnjavanje rijetko ostaje izoliran slučaj, ponavljano ostavlja emocionalne traume na žrtvu, a dijete koje je danas žrtva sutra će postati nasilnik jer nasilje rađa nasilje. To su činjenice koje treba osvijestiti svaki roditelj, naglašavaju.

"Zabrinjavajuće je da je uopće objavljena kolumna ovakvog sadržaja. Fizičko kažnjavanje djece zakonom je zabranjeno u Republici Hrvatskoj, upravo zato jer je štetno za razvoj djeteta. Uredništvo portala na kojem je kolumna objavljena, trebalo bi ozbiljno razmisliti o svojoj odgovornosti u ovom slučaju", ističu.

"Fizičko kažnjavanje je duboko ukorijenjeno u tradiciju na ovim prostorima"

Reakcije koje su uslijedile u javnosti su očekivale su jer su, kako kažu, svjesne da je fizičko kažnjavanje duboko ukorijenjeno u tradiciju na ovim prostorima i očekivano je da će roditelji opravdavati i postupke svojih roditelja nad njima i svoje (naučene) postupke prema vlastitoj djeci.

"Živimo u zemlji u kojoj se još uvijek prečesto opravdava i nasilje nad ženama, djecu većina odraslih ne prihvaća kao ravnopravne članove društva, one koji imaju pravo na očuvanje fizičkog integriteta i na pristup koji ih poštuje kao osobe. To su stavovi koje trebamo mijenjati ukoliko želimo bolje društvo za sve nas", zaključuju.