Foto: Ilustracija (Shutterstock)

ANOREKSIJA NERVOZA kod djece i adolescenata - prvi je multidisciplinarni tečaj održan pod pokroviteljstvom Grada Zagreba u KBC-u Sestre milosrdnice. Stigli su predavači iz inozemstva, koji su svojim kolegama prenijeli iskustva iz svijeta.

"Htjeli smo pokriti sve aspekte teške bolesti - i one psihičke, ali one tjelesne kako bi podigli razinu svijesti o anorekciji nervozi i pomogli da se što ranije prepoznaju i spriječe te dugoročne vrlo ozbiljne posljedice", rekla nam je doktorica Orjena Žaja Franulović, koja priznaje da točan broj oboljelih još nije poznat.

"Što se tiče Hrvatske, još uvijek nemamo pravih epidemioloških podataka pa se koristimo onima iz Europe i Amerike koji kažu da 0,5 do 1 posto adolescentica boluje od anoreksije nervoze pa bi se moglo pretpostaviti da imamo oko 3.000 oboljelih od anoreksije nervoze u Hrvatskoj", istaknula je Franulović.

"Vjerojatno je jako puno uzroka koji se isprepliću u jednoj osobi i na kraju rezultiraju tom bolešću"

Nažalost, uzroci te teške bolesti ni dan danas nisu poznati. "Vjerojatno je jako puno uzroka koji se isprepliću u jednoj osobi i na kraju rezultiraju tom bolešću. Imamo psihološke, genetske, a imamo naravno i okolišne čimbenike. Svi moraju biti uključeni, isprepleteni i na kraju dolazi do razvoja bolesti", pojašnjava Franulović.

Stručnjaci upozoravaju svoje kolege da u liječenju pacijenta ne smiju preuzeti funkciju roditelja te da je najbolja terapija hrana. "Naravno, na početku kada je netko teško pothranjen, kada gladuje danima i mjesecima, morate ga što ranije početi hraniti. Kad se radi o djeci, onda su roditelji ti koji moraju prepoznati i dovesti djecu i onda timskim pristupom s psihijatrima, psiholozima i posebno educiranim medicinskim sestrama, polako ipak dobijemo dijete da surađuje i napreduje u tom prihvaćanju hrane", izjavio je Franulović.

Doktorica Sanda Franić godinama radi u Norveškoj, koja je sama po sebi uređena, pa tako i sistem liječenja. "Prenijet ću to da sve ovo što moji kolege nadoknađuju svojim velikim entuzijazmom i ljubavlju prema pacijentima, da se to zapravo financijskim i ostalim resursima mora pomoći da se razvije do tog nivoa da dijete, kad bude prepoznato, zna koji je red vožnje do liječenja", kaže Franić.

Hrvatska ima liječnike koji rade čuda, ali ne postaji sustav i novac koji bi omogućilo cjelovito rješenje

U Sloveniji to izgleda skroz drugačije, među najboljima su u liječenju kada je u pitanju anoreksija nervoze u djece i adolescenata. Kaže nam dr. Jelena Balabanić Mavrović iz Centra za poremećaj prehrane BEA. "To je kao da ste došli u neku zemlju snova gdje bolesnici borave 6 mjeseci u klinici i imaju multidisciplinirani pristup te izvrsne rezultate u liječenju", ističe Balabanić Mavrović.

Hrvatska ima liječnike koji rade čuda, ali ne postaji sustav i novac koji bi omogućilo cjelovito rješenje. No, postoji strategija, koja će se uskoro prezentirati ministru zdravlja Rajku Ostojiću. "Znamo da je recesija, znamo da nema novaca i da su na neki način sve nove inicijative ugrožene, ali ovo je dosta ozbiljna stvar. Tu su ljudi životno ugroženi i u Hrvatskoj nemaju mjesto na kojem se mogu izliječiti", kaže Balabanić Mavrović.

Do tada će se oboljeli od anoreksije liječiti na Rebru, u Vinogradskoj i ostalim odjelima u sklopu bolnica diljem Hrvatske.