Foto: Wikipedia/Instagram

KADA su sovjetski geolozi Yuri Khabardin, Ekaterina Elagina i Viktor Avdeenko 1955. godine za vrijeme Amakinsky ekspedicije na istoku Sibira naišli na tragove vulkanskog kamena kimberlita, nisu ni slutili da su na taj način promijenili budućnost SSSR-a.

1957. godine Rusi su započeli s izgradnjom rudnika "Mir" u ekstremnim klimatskim uvjetima. Tragovi kamena kimberlita upućivali su na prisutnost dijamanata, a činjenica da su Rusi iz njega do 2004. godine izvadili vrijednost od oko 130 milijardi kuna govori o tome koliko je velika ta prisutnost.

Rudnik je zatvoren 2004. godine, a i danas njegova dubina iznosi 525 metara s promjerom većim od kilometra. Rudnik "Mir" se smatra najvećom rupom ikad iskopanom u zemlji.

Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća iz "Mira" se godišnje vadilo oko 2000 kilograma dijamanata godišnje, dok se posljednjih godina količina smanjila na oko 400 kilograma. Najveći dijamant ikad pronađen tamo težio je 68 kilograma i maštovito je nazvan "26. kongres Komunističke partije SSSR-a", a pronađen je 23. prosinca 1980. godine.

Na svom vrhuncu, "Mir" je davao 23% sveukupne svjetske količine dijamanata. Uvjeti za rad u rudniku su bili ekstremni, temperature su padale i do 40 stupnjeva ispod nule, a zima je trajala i po sedam mjeseci.

Rusi su se toliko zaštitnički odnosili prema ovom rudniku da su izveli pravu predstavu kada je konkurencija iz Južnoafričke Republike odlučila izvidjeti "Mir". Njihov posjet su toliko odugovlačili da su na kraju uspjeli doći do rudnika na dan kada su im isticale vize. Rudnik su vidjeli na samo 20 minuta, nakon čega su morali napustiti zemlju, piše Daily Mail.

Helikopterima je zabranjeno letjeti iznad rupe jer je nekoliko puta zabilježeno da ih rupa doslovno počne usisavati. U blizini se nalazi gradić Mirny.

"Mir" je u vlasništvu ruske tvrtke "Alrosa" koja proizvodi četvrtinu svih dijamanata na svijetu. Iako je sada zatvoren, on i dalje djelomično funkcionira u obliku podzemnih tunela iz kojih se i dalje vade dijamanti.