Foto: FAH

KONTROVERZNI dox, službeni program Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, tradicionalno donosi filmove o intrigantnim temama, a neke od njih ove su godine položaj ateista u Hrvatskoj, specifičnost politike javnog govora, svjetska trgovina oružja, drugačije poimanje institucije obitelji, suočavanje s bolešću i predsjednik Slobodne Republike Liberland uz Dunav.

Svoju će premijeru u tom programu imati hrvatski film Crna ovca bistrička audiovizualnih umjetnica Višnje Skorin i Kristine Baticeli. Kristina je ateistica odrasla u Mariji Bistrici, najvećem hrvatskom marijanskom svetištu, no kada se zaljubi u vjernika, mora odlučiti hoće li biti licemjerka i vjenčati se u crkvi ili ostati pri svojim uvjerenjima i tako povrijediti svoje bližnje.

Osobnu priču donosi i američka autorica Jennifer Brea, koja je za film Nemir kamerom zabilježila svoje misli, stanja i osjećanje u vezi s bolesti, teško utvrdivim sindromom kroničnog umora. Prikovana za krevet, na internetu otkriva zajednicu ljudi koji pate od istih simptoma. Nemir je njezin prvijenac, premijerno prikazan 2017. na Sundanceu, a osvojio je posebnu nagradu žirija za montažu dokumentarnog filma.

Film O.b.i.t.e.lj. najavljen je kao osobno istraživanje redateljice i fotografkinje francusko-američkog porijekla Jessice Champeaux o medicinski potpomognutoj oplodnji, kada u pitanju nije klasična obitelj. Budući da belgijski zakon omogućuje istospolnim parovima da dobiju djecu na taj način, autorica je istražila pitanja koja je muče.

Laura Poitras, važno ime istraživačkog novinarstva, predstavlja se kratkometražnim dokumentarcem Projekt X, u kojemu, u suradnji s novinarom i redateljem Henrikom Moltkeom, uz pripovjedače Ramija Maleka i Michelle Williams, na temelju povjerljivih dokumenata američke Nacionalne agencije za sigurnost istražuje tajnovito putovanje od Nacionalnog poslovnog kompleksa do nebodera bez prozora u središtu Manhattana.

Njezini filmovi dosad su prokazivali svjetske političke afere i ličnosti, od priče o najpoznatijem zviždaču Snowdenu - Citizenfour (nagrada Oscar, BAFTA) preko filma Moja domovina, moja domovina o sudbinama Iračana pod američkom okupacijom (nominacija za Oscara) do Rizika o Julianu Assangeu.

Danski redatelj Lars Feldballe-Petersen u filmu Neoprošteni prati ratnog zločinca Esada Landzoa, koji nastoji normalizirati život nakon osude za zločin protiv čovječnosti. "U toj mračnoj i osobnoj priči o zlu, mržnji prema samom sebi i oprostu Esad se mora suočiti sa svojim žrtvama i samim sobom iz vremena kad je bio mladić", napominje se.

Film je ostvaren uz pomoć Nagrade HBO Adria za razvoj filma koju je projekt osvojio na radionici ZagrebDox Pro 2015. godine.

U filmu Plave orhideje belgijski autor Johan Grimonprez bavi se dvjema oprečnim perspektivama svjetske trgovine oružja. S jedne strane je Chris Hedges, bivši ratni dopisnik za New York Times, s druge Riccarda Privitere, trgovac oružjem za danas zatvorenu tvrtku Talisman Europe Ltd. Autor kroz njihove osobne i političke prošlosti postupno razotkriva patnju i dvoličnost vezanu za trgovinu oružjem.

Kate Stonehill, londonska redateljica koja nekonvencionalno i kreativno pristupa političkim temama, predstavlja novi kratkometražni film Neizrecivo o prirodi slobode govora. Riječ je o hibridnom dokumentarcu koji nudi složen i intenzivan susret s nekoliko takozvanih britanskih ekstremista. Naime, britanska vlada je 2015. izdala proglas u kojem apelira na sveučilišta da se aktivnije uhvate u koštac s ekstremizmom te su zatražili od polaznika da provode specifičnu politiku javnog govora i nastupa kako bi zaustavili mogućnost širenja radikalizma među studentima.

Njemački redateljski dvojac Monika Hielscher i Matthias Heeder, koji više od dvadeset godina rade istraživačke dokumentarce o problemima suvremenog društva, u svom zastrašujućem dokumentarcu Prije zločina duboko ponire u sigurnosne mjere 21. stoljeća koje se oslanjaju na sustave velikih baza podataka i kompjutorskih algoritama kao dijela strategija provođenja zakona diljem svijeta.

Film Zovite ga predsjednikom dugometražni je prvijenac francuske autorice Marie-Emme Paoli u kojem se bavi Vítom Jedličkim, 33-godišnjim češkim političkim liberalom koji je 2015. postavio zastavu na močvarnom predjelu uz Dunav i nazvao ga Slobodna Republika Liberland.

Dvije godine kasnije ondje nitko ne živi jer hrvatska policija zatvara svakoga tko se ondje pokuša nastaniti. Film uz samoproglašenog predsjednika prikazuje i njegovog pomoćnika Vladana Jovanovića, tajanstvenog ratnog veterana iz Srbije.