Foto: Index/123rf; Tablice: Ministarstvo uprave

IZA nas je još jedna godina koju završavamo s nekoliko tisuća više zaposlenih u javnom sektoru.

Iako se broj stanovnika, zbog iseljavanja i općenito loših demografskih trendova, rapidno smanjuje te trenutno u Hrvatskoj živi tek nešto više od četiri milijuna ljudi, broj zaposlenih u javnom sektoru raste.

Za 2017. godinu još uvijek nemamo cjelovite podatke, ali iz onog što je do sada objavljeno, a to su podaci za kraj rujna, vidljivo je da smo tada imali 233.886 ljudi koji su javni ili državni službenici i namještenici. U tu brojku nisu uračunati zaposleni u kompanijama u državnom vlasništvu.

Sve je manje stanovnika, korisnika javnih servisa, procesi se zbog modernih tehnologija ubrzavaju i automatiziraju, no usprkos tome, javni sektor je ove godine u prvih devet mjeseci imao "potrebu" za dodatnim radnicima pa je njihov broj narastao za oko 2600 ljudi.

Krajem 2015. godine broj zaposlenih u državnim i javnim službama iznosio je 230.072, da bi do kraja sljedeće, 2016. godine, porastao na 231.224 zaposlena. Do polovice 2017. godine, odnosno do kraja lipnja, njihov broj raste na 232.240, da bi do kraja rujna 2017. porastao na 233.886. Istovremeno je broj stanovnika smanjen za oko 250 tisuća.



Ozbiljni ekonomisti godinama su upozoravali na potrebu racionalizacije državne administracije, koja osim što je slabo funkcionalna, troši i ogroman novac (za što ne isporučuje odgovarajuću uslugu).
U razdoblju recesije, koja je u Hrvatskoj trajala čak šest godina, po čemu smo među najgorima u Europi, politika je izbjegavala dirati u javni sektor, pravdajući to lažnom socijalnom osjetljivošću.
Zbog toga je javni dug u kratkom roku narastao za 70 milijardi kuna. Država se zaduživala kako bi pokrila svoju raskošnu potrošnju dok je ekonomija propadala.



Sada se događa ono čega su se ekonomisti najviše pribojavali: ekonomija raste, prihodi od poreza rastu i politika smatra da nema potrebe za štednjom. Dugove od gotovo 300 milijardi kuna vraćat će netko drugi. Zašto bi Plenković riskirao podršku javnog sektora i ostalih ovisnika o proračunu kada lova stiže? Ne treba ugrožavati "stabilnost", a dugove će i tako vraćati netko drugi.

S obzirom na to da se broj zaposlenih i umirovljenika već gotovo izjednačio, a da deseci tisuća radno sposobnih ljudi svake godine odlazi u razvijenije ekonomije, onih preostalih tri milijuna ljudi koji će za 20, 30 godina živjeti u Hrvatskoj, čeka vrlo neugodna budućnost.



Kako Hrvatska ima mirovinski sustav koji se uglavnom bazira na međugeneracijskoj solidarnosti, mirovine su već sada mizerne jer ovise o uplatama postojećih radnika. Praktički jedan radnik mora osigurati prihode jednom umirovljeniku. Ako se ne dogodi čudo, situacija za nekoliko desetljeća bit će još gora tako da će oni, koji će u mirovinu ići za 20-30 godina, teško moći - ne loše nego uopće - živjeti od mirovine.