Foto: FaH

"TO NIJE samo bilateralni problem nego i problem koji utječe na cijeli EU i u tom duhu je Europska komisija predložila da posreduje između dviju strana. To je puno važnije pitanje nego što puno ljudi u Sloveniji i Hrvatskoj misle", rekao je jučer u Bruxellesu predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker prije razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom. Potonji je došao u Bruxelles kako bi s najmoćnijim čovjekom institucija Europske unije razgovarao o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu odnosno odbijanju Hrvatske da prihvati arbitražnu presudu o razgraničenju između dvije države i dogovori se sa Slovenijom o implementaciji.

>> Juncker u društvu Pahora dao pljusku Hrvatskoj: "Arbitražna presuda mora se poštovati"

"Neriješena granična pitanja Slovenije i Hrvatske utječu na perspektivu balkanskih zemalja kad je u pitanju članstvo u EU-u. Granična pitanja moraju se riješiti ranije", rekao je Juncker i dodao da bi arbitražnu presudu trebalo poštovati.

Pahorov put u Bruxelles pretvorio se u još jedan pokazatelj da Slovenija sukob s Hrvatskom oko arbitraže mnogo bolje prezentira na europskom nivou, te da je slovenski diplomatski, ali i PR rad superiorniji po ovom pitanju.

Hrvatsko ignoriranje arbitražne presude postalo je problem za Europsku uniju

Juncker je pak jasno i glasno artikulirao sličan stav kakav je objavio jedan njemački list u svojoj analizi hrvatsko-slovenskog graničnog spora pred kraj prošle godine, upozoravajući pomalo dramatično da je ''svađa Hrvatske i Slovenije bizarna, ali može dovesti do uništenja Europske unije''. Ključni je problem za EU to što Hrvatska svojim nepriznavanjem arbitraže možda i nepovratno kompromitira ovaj mehanizam kojim bi se inače mogli riješiti i brojni drugi granični sporovi u regiji. Nakon odbijanja Zagreba da prihvati arbitražnu presudu, sve zemlje Zapadnog Balkana mogu ubuduće učiniti nešto slično, pozivajući se na hrvatski primjer, a sve zajedno bi rezultiralo potpunom blokadom pristupa zemalja regije Uniji.

Zbog toga je za Bruxelles implementacija arbitraže važna, što Slovenija očito izvrsno diplomatski koristi. Slovenija ima i još jednu značajnu taktičku prednost u odnosu na Hrvatsku, a to je što ona potpunim prihvaćanjem arbitražne presude - koja i nije toliko u njenu korist - nudi konačno rješenje višedesetljetne susjedske svađe, dok Hrvatska nudi tek bilateralne razgovore, dakle nastavak svima iritantne sapunice.

Slovenija prihvaćanjem arbitraže cijelu priču spretno podiže i na europski te nivo poštovanja međunarodnog prava i ugovora, čime slovenski dužnosnici dobivaju i savršen izgovor da putuju po Europi i lobiraju kod drugih vlada za svoju poziciju. Hrvatska si pak stavom da je riječ o bilateralnom pitanju dvije države automatski ukida tu mogućnost te sama sebe gura u izolaciju, pa onda i nije iznenađujuće što je premijer Andrej Plenković koristio opću skupštinu UN-a da bi držao govor o graničnom sporu, s obzirom na to da mu službeni hrvatski stav de facto onemogućava drugačije diplomatsko djelovanje.

Slovenski dužnosnici pišu komentare u europskim medijima, hrvatski ne

Kako trenutno stvari stoje, Pahor (i ostatak slovenskog državnog vrha) može otputovati u Bruxelles ili bilo koji drugi glavni grad članice EU-a i tražiti podršku za implementaciju arbitraže, dok su Plenkoviću zavezane ruke službenim stavom da arbitražna presuda ne postoji i da se nikoga ne tiče. U takvoj konstelaciji Slovenija izgleda kao članica Unije koja se ponaša konstruktivno i poštuje međunarodnu presudu, dok Hrvatska dodatno potvrđuje svoju reputaciju problematične članice posvađane sa svim susjedima.

Slovenija je nadmoćnija i u javnoj diplomaciji oko ove teme, čega je reprezentativan gostujući komentar predsjednika slovenskog parlamenta Milana Brgleza objavljen ljetos u njemačkom Die Weltu. U tekstu pod naslovom Granice: pravo ili prisila?, Brglez je objasnio slovensku poziciju u vezi s arbitražom o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije, naglasivši važnost pravnog načela obveze poštovanja ugovora koje vrijedi kako u europskom pravu tako i u nacionalnim pravima država članica EU-a. To je bio izvrstan način da se pridobije njemačku javnost na svoju stranu, s obzirom na njemački mentalitet u kojemu je poštovanje potpisanih ugovora i pravila jedna od najvećih vrijednosti.

Brglezov je komentar vrhunski konstruiran tekst, koji lukavo Sloveniju predstavlja kao žrtvu hrvatske ucjene, iako je povijest hrvatskog pristupanja Europskoj uniji ključno obilježena baš ucjenama Slovenije. Hrvatsku se predstavlja i kao državu kojoj nije stalo do međunarodnog prava i vladavine zakona, što se izvrsno uklapa u određene klišeje o Hrvatskoj u EU-u. Nažalost, s hrvatske strane nije bilo odgovora. Die Welt bi nesumnjivo rado objavio, primjerice, odgovor predsjednika sabora Gordana Jandrokovića, ali čini se da je to bilo previše posla za bivšeg hrvatskog ministra vanjskih poslova.

Službeni stav Zagreba blokira djelovanje hrvatske diplomacije

Kako je u komentaru konstatirao vodeći švicarski list Neue Zürcher Zeitung, Hrvatska se svojim stavom oko nepriznavanja arbitraže ukopava i izolira. Slovenska diplomacija to izvrsno koristi, a hrvatskoj - kakva god bila - već je u startu blokirano djelovanje, jer nikoga više ne zanima dvije godine stara priča o slovenskim malverzacijama tijekom arbitražnog procesa, nego ono što je sada aktualno, a to je postojeća arbitražna presuda.

Stoga nažalost ne treba očekivati kako će hrvatska diplomacija uskoro moći poentirati u odnosu na slovensku oko ove teme, jer se temom zapravo i ne smije baviti. Dok Slovenija skuplja podršku, Hrvatska ponavlja da za nju arbitraža ne postoji, tvrdoglavo ignorirajući političku realnost isključivo na vlastitu štetu.