Foto: Hina/123rf

OVOG tjedan održan je drugi Zagreb Legal Hackers meetup na temu Blockchain i kriptovalute. Zagrebački pravnici su se pridružili globalnoj inicijativi Legal Hackers koja postoji u preko 70 zemalja, na gotovo svim kontinentima. Cilj inicijative je približiti pravo ITjevcima te IT pravnicima. Kroz lokalno organizirane meetup-ove podiže se svijest o gorućim temama kao što su autonomna vozila, kriptovalute, dronovi, umjetna inteligencija i raspravlja se o njihovom tehnološkom i pravnom aspektu.

Preko 150 krypto entuzijasta

Drugi meetup održan je uz podršku Razvojne agencije Zagreb u modernom prostoru Tehnološkog parka Zagreb. U dvorani Accelerator se okupilo preko 150 crypto entuzijasta koji su poslušali 4 predavanja – tehnološki aspekt tj. osnove Blockchaina pojasnio je Luka Klancir iz tvrtke Async Labs koja stoji iza hrvatskog bitcoin portala Crobitcoin , njegov kolega i suosinivač Alen Huskanović nadovezao se s financijskim aspektom kriptovaluta, Marko Kapetanović, zagrebački odvjetnik koji radi u suradnji s uredom Schoenherr govorio je o regulaciji, a Nevia Čičin Šain s Pravnog fakulteta u Zagrebu zaključila je izlaganja s poreznim aspektom.

Luka je gostima Legal Hackersa pokušao približiti fundamente i koncepte iza blockchaina i decentralizacije sustava. Za to je iskoristio primjer originalnog Bitcoin blockchaina te kroz osnovne mehanike znanstvenog rada famoznog Satoshija Nakamota proveo sve sudionike kroz pojmove kao što su blockchain, transakcije na mreži i što je to zapravo rudarenje. Uz to je dao pregled generalnog ekosustava Bitcoinovog blockchaina te koje je tehnološke trendove pokrenuo na financijskim tržištima ali isto tako koje su mu trenutne mane i nedostaci.

Alen je pričao o ekonomiji i financijskom aspektu kripto valuta, odnosno o tržištu kapitala koje je tek u nastajanju i ima dobre temelje da postane jedno od vodećih tržišta. Osim što je prošao kretanje cijene Bitcoina kroz povijest, povlačio je paralele između klasičnih stabilnih tržišta kapitala i ovog novog, nepredvidljivog tržišta. Za kraj je pričao o novom načinu financiranja poduzeća, takozvanoj inicijalnoj ponudi tokena, koja je u svega par mjeseci prestiglo tradicionalne načine prikupljanja kapitala pri financiranju novih projekata.

Marko je pričao o izazovima za regulatore te njihovim trenutnim aktivnostima. Neki od izazova kojih se dotaknuo su izazov definiranja kriptotokena s pravnog aspekta, odnos između inicijalnih ponuda tokena i trgovanja kriptokenima te postojećih propisa (pr. propisa o vrijednosnim papirima odnosno tržištima kapitala, zlouporabi tržišta kapitala, sprječavanja pranja novca, GDPR-a). Dao je kratki pregled stavova i aktivnosti pojedinih regulatora, poput američkih komisija za nadzor trgovanja vrijednosnim papirima te terminske trgovine robom (SEC i CFTC), Europske agencije za vrijednosne papire i tržište kapi-tala (ESMA), švicarskog tijela za nadzor financijskih tržišta (FINMA) te hrvatskih regula-tora. Naglasio je razliku između MIFID-a (Direktive o financijskim instrumentima) i američkih propisa odnosno pravnog sustava koji je manje vezan za formu te stoga i prilagodljiviji razvoju tehnologije te samim time i primjenjiviji na novonastalo tržište. Pohvalio je švicarskog regulatora koji je predstavio dosad najkonkretnije upute za sudionike na tržiš-tu. Također je dao uvid u zakonodavne aktivnosti regulatora u svezi s blockchain tehnologijom, poput Europske unije (4. izmjena Direktive o sprječavanju pranja novca), Gibraltara i Rusije. Završio je s naglaskom na potrebi regulacije, ali s nužnim zajedničkim djelovanjem regulatora i kripto zajednice.

Porez na zaradu od kriptovaluta je porez na kapitalnu dobit

Način plaćanja poreza na transakcije kriptovalutama, razjašnjen je u Nevijinoj prezentaciji. Ukratko, porezni obveznik - fizička osoba obvezna je porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obračunati, obustaviti i uplatiti do kraja veljače tekuće godine za sve dobitke ostvarene u prethodnoj godini. Porez se plaća na sve kapitalne dobitke umanjene za ostvarene kapitalne gubitke u istoj kalendarskoj godini (pod uvjetom da se kapitalni gubici odnose na imovinu stečenu nakon 01.01.2016. te da su ostvareni u roku od 2 godine od dana nabave) i za pripadajuće troškove po stopi od 12% plus prirez. Do kraja veljače treba se podnijeti JOPPD obrazac Poreznoj upravi po mjestu prebivališta ili boravka.

Možete pomisliti da će Porezna uprava teško saznati za Vašu zaradu na kriptovalutama jer se transakcije odvijaju online preko inozemnih servera, da su kriptirane i slično - što je možda i istina. Ali zapamtite, jednom kada ćete poželjeti konvertirati kriptovalute u fiat novac te si kupiti pošteno zasluženi Ferrari i vikendicu na moru – zakucat će Vam porezni inspektori i ljubazno Vas pitati: „A kako ste si sve to priuštili uz plaću od 4.000 HRK??“