Foto: FAH

EUROPSKA banka za obnovu i razvitak (EBRD) u ovoj godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva  2,7 posto, a u idućoj za 2,5 posto, čime se pridružila nizu domaćih i stranih institucija i analitičara koji očekuju usporavanje rasta u odnosu na lani.

U 2017. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 2,8 posto, što predstavlja usporavanje u odnosu na 3,2-postotni rast u prethodnoj godini.

"Usporavanje je bilo primarno posljedica rasta uvoza. Rast je bio podržan još jednom dobrom turističkom sezonom, snažnom potrošnjom kućanstava i investicija", navodi se u izvješću EBRD-a, objavljenom u srijedu u sklopu godišnjeg sastanka te banke u jordanskom glavnom gradu Ammanu.

Ističe se i kako je lani nastavljena fiskalna konsolidacija, pri čemu je u bilanci opće države zabilježen suficit od 0,8 posto BDP-a, a premda se javni dug počeo smanjivati od 2016. godine, i dalje je na visokih 78 posto BDP-a.

"Očekuje se da će rast gospodarstva dodatno usporiti u 2018. i 2019. godini jer poticajni ciklički čimbenici, kao što je smanjenje poreza, ponestaju. Međutim, očekuje se marginalno usporavanje rasta jer prvi pokazatelji najavljuju još jednu rekordnu turističku sezonu u 2018., a očekuje se i da će zemlja bolje koristiti EU fondove", navode analitičari EBRD-a.

Za postizanje veće produktivnosti i dugoročnog gospodarskog rasta potrebno je smanjiti preveliku zaduženost kompanija i poboljšati upravljanje njima, smatraju analitičari EBRD-a.

"Također, moguće prelijevanje Agrokorovih financijskih problema na njegove podružnice i dobavljače i dalje predstavlja negativni rizik u kratkom roku”, zaključuje se u izvješću EBRD-a.

Usporavanje rasta regije

U 38 zemalja, u kojima EBRD posluje, analitičari te banke očekuju usporavanje rasta u ovoj godini s lanjskih 3,8 posto.

"Prosječan rast u regiji možda je dosegnuo vrhunac i očekuje se da će usporiti u 2018. godini na 3,3 posto, a u 2019. na 3,2 posto”, navodi se u analizi EBRD-a.

I u regiji središnje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava i Hrvatsku, analitičari te banke očekuju usporavanje rasta u ovoj godini. Tako bi rast u toj regiji mogao iznositi 3,8 posto, sporije u odnosu na lanjskih 4,3 posto.

Pritom bi najveći skok BDP-a u ovoj godini, 4 posto, trebale zabilježiti Slovenija i Poljska. Slijedi Slovačka s procijenjenim rastom od 3,9 posto, a potom Estonija i Mađarska s 3,8 posto.

S procijenjenim rastom od 2,7 posto Hrvatska se nalazi na začelju te regije.

Procjene EBRD-a u skladu s ostalima

I većina domaćih i stranih analitičara u ovoj godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva na lanjskim razinama ili blago ispod njih.

Tako je prošloga tjedna Europska komisija u proljetnim prognozama objavila da bi u ovoj godini rast hrvatskog BDP-a mogao iznositi 2,8, a u idućoj 2,7 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje, pak, da će u ovoj godini BDP porasti 2,9 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast 2,8, a Svjetska banka 2,6 posto.

Najoptimističniji su analitičari Addiko banke koji očekuju rast gospodarstva 3 posto, dok analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) procjenjuju rast 2,3 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva 2,9 posto.

Vujčić: Procjene EBRD-a o hrvatskom gospodarstvu na tragu HNB-ovih

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u srijedu je kazao kako su najnovije prognoze EBRD-a o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,7 posto na tragu onih koje je dao HNB krajem prošle godine.

"Najnovije prognoze EBRD-a za Hrvatsku više-manje u skladu su s procjenama HNB-a koje smo dali krajem prošle godine", istaknuo je Vujčić na marginama godišnjeg skupa EBRD-a, koji se održava u jordanskom glavnom gradu Ammanu.

Prema procjenama HNB-a, gospodarstvo bi u ovoj godini moglo porasti 2,9 posto, dok je Europska komisija (EK) prošloga tjedna procijenila da će rast iznositi 2,8 posto.

"Otprilike isto vidimo i mi i oni, kao i EK koji je nedavno dao prognoze. Rast u ovoj godini mogao bi biti nešto ispod 3 posto", izjavio je Vujčić.

Po komponentama rasta procjene se, kaže, također ne razlikuju puno.

"Glavna komponenta hrvatskog gospodarskog rasta i dalje je izvoz, s tim da kad gledamo ukupni doprinos neto izvoza stopi rasta BDP-a, onda je ona mnogo manje pozitivna, jer i uvoz raste, a to je povezano s rastom osobne potrošnje", rekao je Vujčić.

Ocjenjuje da je kod rasta uvoza dobro što raste komponenta kapitalnih dobara.

"To možda znači da ćemo vidjeti značajnije investicije, jer ono što je do sada bio najveći problem je izostanak investicija. U 2017. smo imali podbačaj investicija u odnosu na naše prognoze", kazao je Vujčić.

Pitanje je, kaže, jesu li one odgođene za ovu godinu ili je riječ o nekom strukturnom problemu. Također, podsjetio je da su investicije u velikoj mjeri posljedica investicijske klime.

"Ako se želi značajno povećati investicije, onda su potrebne i strukturne reforme te poboljšanje poslovne klime, i to prvenstveno regulacije tržišta usluga i proizvoda", zaključio je Vujčić.