SUTRA u Ukrajini počinje predizborna šutnja pred nedjelju, kada će birači te bivše sovjetske republike pokušati izborom novog saziva Vrhovne državne rade razriješiti ustavnu krizu koja je prije nekoliko mjeseci umalo dovela do krvoprolića i raspada zemlje.

Većina promatrača je, pak, smatra da, barem ako je suditi po anketama, izbori neće donijeti ništa nova, odnosno da će u Ukrajini ostati oštra podjela na stranke i regije koje se, poput predsjednika Viktora Juščenka,  zalažu za pristupanje u EU i NATO te one koje se, poput premijera Viktora Janukoviča, zalažu za što bliže veze s Rusijom.

Juščenko, koji je na vlast došao tzv. "narančastom revolucijom" krajem 2004. godine, je u travnju raspustio parlament u kojemu je većinu imala proruska većina na čelu s Janukovičem. Međutim, Rada se odbila razići sve dok nije postignut kompromis prema kojemu će izbori biti održani tri mjeseca kasnije nego što je to htio Juščenko.

Ankete pokazuju kako će najviše mjesta u Radi, kao i na izborima 2006. godine, imati Janukovičeva proruska Stranka regija koja može računati na oko 30-33 % glasova.

Na drugom mjestu se sa oko 20-25 % nalazi Blok Julije Timošenko, nazvan po ikoni "narančaste revolucije" i bivšoj premijerki koja se prije godinu dana žestoko sukobila s Jušćenkom. Očekuje se da će nakon izbora Julija Timošenko sklopiti koaliciji s predsjednikovom strankom Naša Ukrajina koja može računati 13 %.

Hoće li ta koalicija imati većinu najviše ovisi o tome hoće li izborni prag od 3 % uspjeti probiti Komunistička partija Ukrajine koja podržava Janukoviča. Ankete sugeriraju da će komunisti najvjerojatnije uspjeti ući u Radu i pomoći Janukoviču da ostane premijer.

Obje strane, pak, se međusobno optužuju za nastojanje da na vlast dođu izbornom prijevarom, pri čemu se navodi kupovina glasova kao i upisivanje stotina tisuća mrtvih i nepostojećih ljudi na biračke popise.

D.A.