DVOSATNA debata o gospodarskim programima pet vodećih stranaka u Hrvatskoj prošla je u nevjerojatnoj suglasnosti. "Reklo bi se da smo svi iz iste stranke", kazao je Davor Štern iz HSLS-a pred kraj dvosatnog "sukobljavanja" gospodarskih programa u hotelu The Regent Esplanade .

Pouzdano znamo da je dvoje ljudi u udobnim naslonjačima u zadnjim redovima dvorane, na trenutak i zaspalo, što svakako ne bi trebao biti prizor na raspravi o gospodarstvu, području koje i nije baš "na razini" u državi koja se sprema za parlamentarne izbore. Ciljevi su im svima isti, mjere kojima to trebao ostvariti donekle se razlikuju, međutim, malo je novih informacija izašlo na vidjelo večeras.

Svi se slažu da je za brži gospodarski rast potrebno maksimalno iskoristiti gospodarske potencijale, izgraditi infrastrukturu, decentralizirati državu, profesionalizirati državnu upravu.

No, bilo je nekoliko "podbadanja", primjerice kada je Ljubo Jurčić rekao Damiru Polančecu da se ne mora brinuti o profesionalizaciji kadrova u ministarstvima, "jer će to nova Vlada preuzeti". Nakon toga mu je Polančec odgovorio kako je to gotova stvar,  i da je tri zakona, o tome da se pomoćnici ministara i zamjenici državnih tajnika profesionaliziraju i ne mijenjaju kada se mijenja vlast, podržala i oporba.

Predizbornu debatu organizirala je britansko-hrvatska poslovna mreža, te Nordijska i Američka gospodarska komora u Hrvatskoj, a sučelili su se gospodarski stratezi Damir Polančec (HDZ), Ljubo Jurčić (SDP), Radimir Čačić (HNS), Davor Štern (HSLS) i Marko Kolaković, nestranački stručnjak ispred HSP-a. Najzanimljivija su pitanja dolazila iz publike.

Jednog je muškarca zanimalo što Vlada kani učiniti s Lukom Ploče. Pitanje je bilo upućeno Polančecu. Kako je to tema o kojoj često priča SDP, Polančec je uz smiješak pitao za koju tvrtku radi poduzetnik koji ga je to pitao. Naglasio je kako Vlada neće prodavati hrvatske luke.

"Poznat mi je taj slučaj i njime se bavim", odgovorio je Polančec. Nakon toga je rekao kako država u toj priči neće igrati ulogu magarca u poslovici "Vuk sit, a koza cijela", što znači da je netko pojeo magarca.

Projekt za budućnost energetike - kanal ispod Jadranskog mora

Drugo pitanje iz publike je bilo o budućnosti energetske politike u Hrvatskoj, koje je postavila jedna poduzetnica.

Stratezi su suglasni da su alternativni izvori energije zasad preskupi. Međutim, Polančec je kazao kako Vlada razmišlja o projektu podmorskog kanala, ispod Jadranskog mora, na kojemu bi Hrvatska mogla zarađivati. Kanalom bi se transportirala električna energija iz Bosne i Hercegovine, koja je jedna od glavnih proizvođača struje putem hidroelektrana do Italije.

Polančec i Čačić su naveli termalne izvore kao jedan od načina opskrbe električnom energijom, što je drugi projekt za budućnost. Takva elektrana bi se izgradila između Varaždinske i Virovitičko-podravske županije. Jurčić je kazao kako je nuklearna energija, još uvijek najisplativija.

"Jedino što poziva investitora u neku zemlju je uređena država"

Međutim razlikuju se u stavu kako privući takve investicije u Hrvatsku. Čačić je rekao kako je "jedino što poziva investitora u neku zemlju uređena država, nekorumpirana vlast i uredni porezni sustav, a u korupciji smo prvaci svijeta", kaže on.

Polančec je iznenadio izjavom da ne zna kolika je uopće iskoristivost greenfield investicija u Hrvatskoj, ali je rekao da se to može lako provjeriti u Ministarstvu gospodarstva. Rekao je i kako se investitori mogu privući reformom pravosuđa i zemljišnih knjiga, te usklađivanjem našeg zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, uz porezne olakšice za takve investicije. 

Jurčić je rekao da je nužno izmijeniti institucionalnu infrastrukturu kako stranci "ne bi morali trčati u Hamburg", sređivati papire, nego da to mogu kod nas. Štern je istaknuo kako je nužno zaštititi radna mjesta, a Kolaković je rekao da Hrvatska mora otvoriti vrata novim tehnologijama i znanjima, no da se uvijek treba gledati na interes Hrvatske kada se strani kapital pušta u zemlju.

"Hrvatska se treba ugledati na Slovačku po pitanju zakonodavstva"

Jurčić je naglasio da za primjenu tih zakona treba najprije osigurati preduvjete, i za primjer je naveo uvođenje Bolonjskog procesa. Iako propisuje da profesori trebaju imati maksimalno 20 studenata na nastavi, fakultetima nisu osigurane prostorije, niti dovoljan broj kadrova.

A.B.
Foto: I.L.