GLAVNI medicinski i znanstveni događaj prošle godine su istraživanja na matičnim stanicama, ovim postignućima konačno bi se mogla pronaći rješenja mnogih bolesti, kažu stručnjaci. Matične stanice su temeljne stanice koje imaju sposobnost razviti se u bilo koju vrstu stanica u ljudskom tijelu.

Znanstvenici kažu kako ta sposobnost daje potencijal da liječe bolesti jer ih se ne može manipulirati da postanu zdravo ili željeno tkivo. U 2007. godini svije ekipe znanstvenika, jedna iz SAD-a, jedna iz Japana, objavili su kako im je uspjelo pretvoriti stanice kože u svojevrsnu matičnu stanicu sa sposobnošću preobrazbe u različite vrste stanica, pozitivno je to što takvo presudno otkriće zaobilazi potrebu korištenju matičnih stanica embrija.

Jedan od američkih znanstvenika kojem je uspjela manipulacija stanicama kože, James Thompson sa Sveučilišta Wisconsin, kaže kako bi razvoj takve metode mogao utišati žustre rasprave u vezi korištenja ljudskih embrija u istraživačke svrhe.

"Vjerujem da ovi novi rezultati, premda ne eliminiraju tu kontroverzu, ipak vjerojatno predstavljaju početak kraja te kontroverze.", izjavio je Thompson.

Istraživači u americi pružili su prve dokaze da reprogramirana matična stanica može djelovati kao lijek, preokrenuvši jedan krvni poremećaj kod miševa - srpastu anemiju. Srpasta anemija je genetska bolest krvi koja ponajviše pogađa djecu afričkog i azijskog podrijetla, a očituje se izobličenjem crvenih krvnih stanicama, eritrocitima, koji tada ne uspijevaju prenositi dovoljno kisika.

Ovo otkriće, nazvano "knock-out" miša, donijelo je trojici naučnika, Mariu Capecchiu, Oliveru Smithiesu, Martinu Evansu, Nobelovu nagradu za medicinu u 2007. godini. "Rekao bih da naša istraživanja u temelju počivaju na njihovom stvaranju takvih miševa", kazao je Matthew Goldberg, neurolog sa Sveučilišta Texas Southwestern, u Dallasu, koji traga za lijekom protiv Parkinsonove bolesti.

Gorldbergova ekipa koristi upravo "knock-out" miševe u pokušaju identifikacije gena odgovornih za Parkinsonovu bolest. "Utišavanjem gena može se analizirati ponašanje miša i fiziološke promjene do kojih dolazi, te se tako može zaključiti kakva je normalna funkcija tog gena", kaže Goldberg.

Godina 2007. donijela je značajne promjene i u javno zdravstvenoj slici svijeta. Broj oboljelih od ospica smanjen je u Africi za 91 posto, a u čitavom svijetu za 68 posto zahvaljujući intenzivnoj kampanji cijepljenja.

V.M.