MATE GRANIĆ i Davor Gjenero tumače za Index izvješće koje je glavni izvjestitelj Hannes Swoboda predstavio Europi. Slažu se da je izvješće realno i objektivno i da pokraj pohvala ostaju bitni problemi. Granić kaže da Hrvatska na izvješće još može utjecati putem amandmana.

"Objektivno je da od 33 pregovaračka poglavlja, otvoreno je 16, a dva su zatvorena. Da ne ide glatko govorio je i naš pregovarač Vladimir Drobnjak. No, nema sumnje da Slovenija blokira četiri poglavlja", kaže Mate Granić. Jedno od njih je ribarstvo gdje je evidentno da Slovenija ne popušta, dok o ostala tri se još uvijek govori neslužbeno, među diplomatima, stoga ne želi tvrditi koja su.

"Kada bi Hrvatska dobila jasan datum kada će se završiti pregovori na poglavlju ribarstva, lako i elegantno bi mogla riješiti problem ZERP-a. U ovom trenutku EU se samo nada da će se to dogoditi do proljeća 2009., dok ponašanje Slovenije ovdje nije ni mudro niti korektno", kaže Granić. Upitan o težini "usuglašenog zapisnika" iz 2004. godine odgovara "On nije međunarodni sporazum, ali je obveza. No, Hrvatska ima argumente kojim se protiv tih pritisaka može boriti i tražiti kompromis i tu je prvenstveno činjenica da su Italija i Slovenija proglasile svoje pojaseve nakon dogovora 2004.", smatra Granić.

Slovenci se boje da će se Hrvatska prvo dogovoriti s Talijanima

Gjenero za Swobodino izvješće po pitanju ZERP-a i odnosa sa susjedima Italijom i Slovenijom drži krajnje uravnoteženim.

"Rupel namjerno zaoštrava pitanje ZERP-a nadajući se da će tako maksimizirati dobit Slovenije po pitanju razgraničenja, ali svojim ponašanjem ne izaziva naklonost ni simpatije kod većine zemalja članica EU", govori Gjenero te dodaje kako su Rupelovi postupci motivirani strahom da Hrvatska ne postigne dogovor s Italijom o ribolovnom režimu. U tom bi slučaju, dodaje, problem ZERP-a za Europsku komisiju bio gotova stvar.

Za pravosuđe i fondove smo si sami krivi

Gjenero smatra kako se reforme moraju provoditi brže i efikasnije i podsjeća kako je Europska komisija u svom prošlogodišnjom izvješću upravo njih istaknula kao najveću prepreku ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Kaže i kako će se uskoro vidjeti koji su Sanaderovi ministri zaista sposobni, a koji nisu, iako je Vladin kabinet nakon izbora ostao gotovo isti.

"Nikad se ništa ne događa ako nije pod prisilom. Objektivna je situacija da će svjetska ekonomska kriza kao plimni val zahvatiti Hrvatsku. Cijene nafte utjecat će na realni život. Dok je vladala euforija oko THT-ovih dionica, teško je bilo napadati. No kada krenu pritisci od sindikata i građana, to je jače od bilo kakve oporbe", kaže Granić.

Koliko nas košta što nikako da uđemo u Uniju?

Swoboda je naveo kako sada Hrvatska ima 20 do 30 posto šanse da 2011. godine bude spremna za ulazak u Uniju, što ne zvuči ohrabrujuće. "Ulazak Hrvatske u EU 2009. nikad nije ni bilo na dnevnom redu, ideja je bila da se dotad okončaju pretpristupni pregovori", podsjeća Gjenero koji smatra da je to i dalje moguće, a u tom bi slučaju "eventualni ulazak Hrvatske u EU 2011. bio izuzetan politički uspjeh".

Upitali smo Granića koliko Hrvatska gubi sa svakom godinom koju provede izvan EU. On kaže da je to teško izračunati, ali da su učinci ulaska u Uniju na zemlje poput Rumunjske, Bugarske, a pogotovo Portugala na razini revolucije - u gospodarskom, socijalnom i demokratskom smislu.

"U tim zemljama, može se čak reći, i da je rast BDP-a bio dvostruk, no u najmanju ruku u svim je tim zemljama radikalno napredovao", kaže Granić.

Pobjedu Nikolića Hrvatska bi trebala radikalno iskoristiti

"Ako u Srbiji pobijedi Boris Tadić, Europa će crveni tepih dati Srbiji. Europa i Amerika će investirati jako puno da Srbiju vrate na europski trak. Ako bi pobijedio Tadić, ne bih bilo isključeno to da Hrvatska i Srbija idu zajedno", kaže Granić.

"Ako pobijedi Nikolić, to je nemoguće. Tada Hrvatska radikalno mora svoje šanse iskoristiti, a tu na red dolazi diplomacija", naglašava Granić.

A.B./P.V.
Foto: LT., Austrijska vlada, AFP