DANAS u Rusiji završava kampanja za predsjedničke izbore čiji je ishod - pobjeda Dmitrija Medvjedeva - toliko izvjestan da je prosječni Rusi uopće nisu ni primijetili.

Izbori bi se trebali održati 2. ožujka, a uspješno su se prijavila samo četiri kandidata. Uz Medvjedeva, koji kao zamjenik premijera i Putinov izabrani nasljednik uživa podršku putinovske vladajuće stranke Ujedinjena Rusija, za mjesto novog stanara Kremlja se natječu Genadij Zjuganov, vođa Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), živopisni ultranacionalist Vladimir Žirinovski iz Liberalno-demokratske partije (LDPR) te Andrej Bogdanov, nominalno prozapadni kandidat za koga i za čiju Demokratsku stranku Rusije većina Rusa teško da je do sada uopće čula.

Iako se Bogdanov zalaže za ulazak Rusije u EU i NATO - potonje radi zaštite od eventualne kineske invazije - većina prozapadnih krugova drži da je taj kandidat ništa drugo do Putinova marioneta, odnosno da mu je jedina svrha oteti glasove istinskim prozapadnim liberalima te dati legitimitet izborima koji sve više sliče na one u doba Sovjetskog Saveza.

S obzirom da su Žirinovski i njegova stranka tradicionalno bliski Putinu, jedinom pravom oporbom bi se mogao nazvati komunist Zjuganov, ali s obzirom na biračko tijelo ograničeno na umirovljenike, on može računati tek na nešto više od 10 posto glasova, isto kao i Žirinovski.

Sve ostale glasove bi trebao pokupiti Medvjedev, koji svoju popularnost duguje ne samo podršci Putina, nego i popularnosti koju uživa trenutni ruski predsjednik.

S obzirom da ishod nije upitan, Medvjedev se uopće nije trudio voditi službenu kampanju, ali dio vladajućih struktura u Rusiji se plaši da bi većina ruskih birača jednostavno ostala kod kuće. Niski odziv bi predstavljao snažan udarac prestižu Putinove Rusije, pa su, slično kao i kod parlamentarnih izbora u prosincu, poduzete mjere da odziv ipak bude koliko-toliko pristojan.

Tako su u mnogim ruskim gradovima i oblastima građanima ponuđene raznorazne beneficije ukoliko obave svoju "građansku dužnost". Također je organizirano glasanje putem pošte, isto kao što su na sveučilištima otvorena birališta za studente.

Međutim organizacije za zaštitu prava navode i slučajeve kada su birališta otvorena na radnim mjestima u državnim tvrtkama, što će uposlenike obeshrabriti od apstinencije, s obzirom da će pretpostavljeni znati tko jest, a tko nije obavio svoju "dužnost".

D.A.