KAKO se ispunjava kadrovska križaljka Obamine administracije, tako je sve više komentara da je "promjena" bila tek efektna predizborna parola budućeg američkog predsjednika.

Prije svega se to odnosi na veliki broj nekadašnjih suradnika predsjednika Billa Clintona u tranzicijskom timu Baracka Obame, kao i najave da bi najprestižnije mjesto u Obaminoj administraciji - State Department - trebala dobiti Obamina ljuta protivnica Hillary Clinton.

Obama je oslanjanje na Clintonove kadrove sugerirao već s imenovanjem Johna Podeste na čelo tranzicijskog tima, ali i Rahma Emanuela, jednog od najvjernijih "clintonista", na čelo budućeg stožera Bijele kuće. Ministarstvo pravde će, pak, voditi Eric Holder, koji je u Clintonovo doba bio zamjenik ministra pravde i sudjelovao u aferi Pardongate - posljednjem skandalu bivšeg predsjednika.

Obamina donatorica-milijarderka odbila voditi Ministarstvo financija

Smatralo se kako će Clintonovi kadrovi među imenovanjima koja se tiču ekonomije i financija. Tako se kao budući ministar financija spominjao Clintonov ministar financija Larry Summers, da bi CNN danas objavio kako će to mjesto pripasti Penny Pritzker, milijarderki koja pripada obitelji Pritzker, vlasnicima poslovnog imperija vezanog uz hotele Hyatt. Pritzker je, kao i Obama, rodom iz Chicaga, a bila je jedna od najizdašnijih financijskih donatora izborne kampanje budućeg predsjednika.

Međutim, sama Pritzker je objavila kako odbija tu funkciju, navodeći "poslovne odnose koji bi mogli kompromitirati njenu funkciju", odnosno sudjelovanje u upravnom odboru Superior Bank of Chicago, koja je propala 2001. godine te bila predmetom federalne istrage.

Odlazak Pritzker iz kombinacije ponovno otvara vrata za Summersa kojeg smatraju vrhunskim stručnjakom, ali kojemu feministice ne mogu oprostiti tvrdnje o tome da muški i ženski mozak imaju različite intelektualne procese. Osim Summersa, jedan od kandidata je i Timothy Geitner, predsjednik njujorških Federalnih rezervi koji je također vjeran Clintonov kadar.

Obamino imenovanje koje će obradovati McCaina

Da je Pritzker pristala na Obaminu ponudu, bila bi druga žena imenovana u njegov kabinet. Čast da bude prva je, kako navode američki mediji, pripala Janet Napolitano, demokratskoj guvernerki Arizone koja će doći na čelo Ministarstva domovinske sigurnosti. Američki mediji navode kako Obama time otplaćuje dug guvernerki koja ga je javno podržala na samom početku kampanje, kada se stranački establishment još uvijek držao Hillary Clinton.

Ukoliko Napolitano, kojoj 2010. godine istječe drugi mandat a zbog Ustava Arizone se ne može natjecati za treći, pristane na tu ponudu, to će biti izuzetno dobra vijest za Obaminog bivšeg suparnika Johna McCaina. Republikanski senator je već najavio kako će se 2010. godine natjecati za još jedan mandat u Senatu, a većina komentatora drži da je popularna Napolitano jedina demokratska političarka koja bi ga mogla poraziti.

"Jastrebovi" u novom kabinetu zabrinuli Obamine pacifističke i proturatne pristaše

Osim što će se oslanjati na kadrove bivšeg, Obama će se oslanjati i na kadrove trenutnog predsjednika. U tom se smislu najviše spominje mogućnost da ministar obrane Robert Gates ostane na dužnosti barem godinu dana. Kao razlog se navode potreba da Obama ima što "čišću" situaciju u Iraku prije povlačenja koje bi trebalo biti dovršeno 2010. ili 2011. godine, a upravo se Gatesu i njegovoj strategiji pripisuje uspješno smirivanje stanja u Mezopotamiji i potpuni nestanak Iraka s američkih naslovnica tijekom izborne kampanje.

S druge strane, lijevo krilo Demokratske stranke, a pogotovo proturatni aktivisti koji su Obami dali ključnu podršku na samom početku kampanje, je sve zabrinutije Obaminim kadrovskim rješenjima, odnosno sve izglednijom opcijom da Obamina vanjska politika predstavlja kontinuitet s ratobornim politikama Clintona, pa i Busha.

Los Angeles Times tako citira niz aktivista koji podsjećaju kako su ključni Obamini kadrovi 2002. godine zdušno podržali Bushov pohod na Irak, a kako se među njima ne nalazi nijedan koji se tom ratu protivio. Sam Obama je, pak, na protivljenju ratu u Iraku sagradio svoju ranu kampanju, ali je sada bitno ublažio svoje stavove, pa je u nedavnom intervjuu za CBS-ovu emisiju 60 Minutes o povlačenju iz Iraka govorio uopćeno, ne spominjući nikakve rokove.

D.A.

Foto: AFP