Brojne primjedbe udruge Roda: Duboko smo razočarani novim zakonom o MPO-u
Ilustracija: Index
IZ UDRUGE Roda su priopćenjem reagirali na najavljeni Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji.
Ističu da su se nakon održanog sastanka s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem u veljači Ministarstvu obratili pismeno četiri puta i u više navrata telefonski s molbom da im službeno dostavi Zakon.
"Poslali smo Vam i sve svoje prijedloge koje smo, prema dogovoru na sastanku, potkrijepili službenim stavom krovne Europske udruge za humanu reprodukciju i embriologiju ESHRE i mišljenjima drugih europskih stručnjaka te smo Vam također poslali materijale koji dokazuju da u Nacionalnim povjerenstvima europskih država sudjeluju predstavnici pacijenata i pacijentica, odnosno pacijentskih udruga. Nažalost, do sada nismo primili nikakav odgovor na naše dopise, e-pisma, pozive, kao ni na primjedbe i prijedloge za koje ste nam Vi osobno predložili da ih pošaljemo zbirno, uz argumentaciju i dokaze svjetske i europske prakse", piše u priopćenju.
Podsjećaju ministra da je u predizbornim najavama on osobno, kao i njegova stranka, obećavao da će zakon vratiti na europsku i svjetsku razinu, odnosno donijeti pravedan i moderan Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji za 21. stoljeće. "Što se dogodilo s tim obećanjem?", pitaju ministra.
"Ističemo da smo duboko razočarani činjenicom da pacijenti i pacijentice za prijedlog zakona i njegov sadržaj moraju ponovno, kao i 2009. godine, saznavati iz medija. Vjerovali smo da će ponašanje sadašnje vlasti prema pacijentima i pacijenticama biti drukčije od ponašanja prijašnje vlasti i ministra Milinovića te da prijedlog zakona neće biti utvrđen bez javne rasprave koja bi bila provedena na vrijeme – prije pokretanja procedure i slanja Zakona prema mjerodavnim institucijama. Pružili smo podršku izmjeni zakona, ali ne ovakvoj!", piše u priopćenju.
Brojne primjedbe
Također su nabrojali više primjedbi, koje prenosimo u cijelosti:
Predviđa se oplodnja ograničena na najviše 12 jajnih stanica (unatoč tome što takvo ograničenje nema niti jedna europska država, što niti ESHRE nema smjernica ili stajalište o tome te što ne postoji znanstvena literatura o bilo kakvim restrikcijama na oplodnju jajnih stanica). S tom odredbom, čak i uz navođenje malog broja iznimki, i dalje ostaju zakinute neke skupine pacijenata i pacijentica, o čemu smo Vam također poslali stručna mišljenja.
Medicinski potpomognuta oplodnja nije dopuštena ženama bez partnera unatoč tome što ste drugačije najavljivali u predizbornoj kampanji te unatoč tome što je ženama bez partnera dopušteno usvojiti dijete.
Dijete s 14 godina ima pravo saznati identitet donora spolnih stanica iz kojih je začeto
Donacije nisu anonimne, već dijete s 14 godina ima pravo saznati tko je donor(ica) spolnih stanica iz kojih je začeto. Ovdje se kao argument koristi međunarodna Konvencija o pravima djeteta i pravo na očuvanje sastavnica vlastitog identiteta. Svakako predlažemo da se koristi model koji se primjenjuje u drugim europskim državama koji jamči anonimnost donor(ic)a, iako su i sami potpisnici spomenute konvencije. Naime, praksa država u kojima donacija nije anonimna pokazala je da donacija jednostavno nema.
Donori jajnih stanica/spermija moraju imati pisani pristanak bračnog/izvanbračnog partnera što je protivno Ustavom zagarantiranim pravima.
Nema cjelovitog rješenja za pohranjene zametke, jer se ne navodi što se s njima događa nakon deset godina čuvanja u slučaju da par ne želi donirati svoje zametke.
U sastavu Nacionalnog povjerenstva nema predstavnika pacijenata iako ste obećali da ćete razmotriti i tu mogućnost ako Vam naša Udruga podastre primjere takve prakse u drugim europskim državama, što smo i učinili (npr. Velika Britanija, Rumunjska, Češka). Na taj se način opet sustavno izbjegava ono što je u drugim razvijenim europskim državama uobičajeno – aktivno sudjelovanje pacijenata i pacijentica u izradi i provedbi zakona.
Samo jedna klinika u Hrvatskoj zadovolja uvjete za obavljanje MPO
Uvedeni su kriteriji minimalnog broja zaposlenih djelatnika u klinikama sukladno broju obavljenih postupaka godišnje, što trenutačno zadovoljava samo jedna klinika u RH, iako niti takvo ograničenje ne postoji u europskom zakonodavstvu.
U Zakon se uvodi broj postupaka koji neplodna osoba ima pravo obaviti na teret HZZO-a, što do sada nije bila praksa, već se podzakonskim aktom samo određivao broj postupaka za koje su se lijekovi mogli dobiti na teret HZZO-a. U trenutku kada se zakonski ograniči broj postupaka, svaki postupak izvan zadanog broja pacijenti i pacijentice će plaćati u cijelosti (postupke, rad, lijekove, materijal). Tome treba dodati da se predviđaju četiri inseminacije i dva prirodna ciklusa za koje se zna da je uspješnost oko 6-8 posto te da su ti postupci za neke dijagnoze potpuno neprimjenjivi i uopće ne predstavljaju optimalno liječenje. Također se ne spominje anulira li se broj postupaka na teret HZZO-a nakon rođenja jednog djeteta i uračunavaju li se raniji substandardni postupci po tzv. "Milinovićevu zakonu". Ističemo kakva bi nepravda pribrajanjem prethodnih postupaka bila nanesena populaciji koja je bila prisiljena liječiti se po tom zakonu i koja je i tako, dijelom ili u cijelosti, izgubljena generacija u smislu proteka fertilne dobi. Istovremeno skrećemo pozornost da se tom odredbom, umjesto medicinskih, uvode financijske restrikcije i socijalno raslojavanje te da će se stvoriti dodatni dio neplodne populacije koja neće dobiti optimalno i potpuno liječenje, jer će ući u kategoriju koja si nastavak liječenja neće moći priuštiti (nezaposleni, onih koji rade, ali ne primaju ili primaju minimalnu plaću, odnosno imaju primanja ispod hrvatskog prosjeka).
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati