Foto: Vlado Kos/Cropix

OGORČENI poljoprivrednici kojima je resorno ministarstvom poručilo da nema novca za odštete od suše, danas će na sastanku u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori dogovoriti alternativna rješenja koja će ponuditi Vladi kako bi se ublažili negativni financijski učinci.

Najveća suša ikad, 60 do 100 posto uništenih nasada poljoprivrednih kultura, šteta u stotinama milijuna kuna.

"Prošle godine je to bilo nešto više od milijardu kuna, očekujem da će ove godine biti najmanje milijardu i pol, možda čak i više", procjenjuje štetu predsjednik poljoprivredne komore Mate Brlošić.

Elementarna nepogoda proglašena je za većinu poljoprivrednih nasada, no iz Ministarstva poručuju da imaju volju, ali nemaju novca pa će teret opet pasti na pučanstvo. Posljednja nada da se spriječi poskupljenje su zamjenske mjere.

"Da se možda oni ljudi koji imaju kredite, da se tu s godinom dana stane s otplatom kredita. Imamo oko 260 tisuća državnog poljoprivrednog zemljišta da se možda umanji ili oprosti zakup za tu godinu, doprinose i obaveze koje moramo plaćati državi, možda da nam se na neki način i umanje", predlaže Brlošić.

Ogluši li se Vlada, seljaci će ponovo u prosvjede.

Oglasilo se Ministarstvo: Poduzimamo mjere

Na cijelom području Republike Hrvatske već drugu godinu zaredom hidrološka situacija je vrlo loša što je rezultiralo dugotrajnom sušom, koja je prouzrokovala probleme sa posljedicama koje su najizraženije u području javne vodoopskrbe i dugim oblicima korištenja voda (napajanje stoke, korištenje voda za potrebe navodnjavanja u poljoprivredi i druge tehnološke i slične potrebe kada nije neophodna voda iz javnog vodoopskrbnog sustava). Prema dostupnim statističkim podacima posljednjih 50 godina nije zabilježen manji pad oborina, a mjere redukcije vode provedene su posljednji put 1986. godine. Dugotrajni izostanak oborina doveo je do situacije koja se nije mogla spriječiti jer su zalihe vode u podzemlju, akumulacijama i površinskim vodotocima pale na minimum pa se mogu samo poduzimati interventne mjere koje će ublažiti odnosno suzbiti posljedice nepovoljnih hidroloških prilika (suše). Dugoročna prognoza nije obećavajuća tako da se ne očekuje brzo poboljšanje stanja, stoji u priopćenju iz Ministarstva.

Ministarstvo poljoprivrede nadležno za vode poduzima kontinuirane i interventne mjere u cilju sprječavanja daljnjeg pogoršanja stanja i suzbijanja posljedica ove elementarne nepogode koja je zahvatila gotovo cijelo područje Republike Hrvatske. Samo je krajnji jug zemlje donekle pošteđen većih problema u javnoj vodoopskrbi.

Ovo Ministarstvo surađuje s Hrvatskim vodama, pogođenim županijama, gradovima i općinama te vodno komunalnim društvima, s kojima je u stalnom kontaktu, te su do sada poduzete sljedeće mjere, navodi se u priopćenju:

1. Kontinuirano je ulagano i dalje se ulaže u razvoj sustava javne vodoopskrbe poglavito u većim gradovima, općinama i naseljima gdje je gotovo u svim županijama omogućeno priključenje stanovništva i gospodarskih subjekata na te sustave u postotku od 80-100 posto. Samo u ovoj godini u razvoj novih sustava javne vodoopskrbe uloženo je cca 400 mil. kuna, a iznos će biti i viši, po realizaciji dodatnih kreditnih linija koje su u tijeku. Radi ublažavanja poremećaja u vodoopskrbi, naročito u Istarskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i u drugim županijama u istočnom području Hrvatske te na otocima, interventno je uloženo cca 220 mil kuna u hitno poboljšanje stanja pojedinih vodovoda s posebnim naglaskom na sprječavanje posljedica na turističku sezonu;

2. S obzirom na nastalu situaciju, koja je u ovom trenutku najlošija u Istarskoj županiji, župan Istarske županije u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede, donio je 23. srpnja 2012 godine Odluku o ograničenju korištenja voda za potrebe javne vodoopskrbe na vodoopskrbnom području u Istarskoj županiji i uveo redukciju vode I stupnja na temelju koje se zabranjuje svako korištenje voda iz javnog vodoopskrbnog sustava koje nije nužno i nije za potrebe osiguranja vode za piće stanovništva, turista i nužnih potreba gospodarstva (zabranjuje se zalijevanje javnih i privatnih površina, pranje vozila i poslovnih građevina, navodnjavanje poljoprivrednih površina i sl.). Po potrebi će se uvesti i dodatne mjere odnosno redukcije vode II i III stupnja koje se odnose na daljnje ograničenje korištenja voda iz javnog vodovoda. Prema informacijama dobivenih iz Istarske županije ova mjera rezultirala je smanjenjem potrošnje vode iz sustava javne vodoopskrbe prosječno na nivou Županije za 15 posto;

3. U Istarskoj županiji hitno su uključeni svi drugi raspoloživi izvori vode kao što su vodotoci, rezervna izvorišta vode za piće koja se trenutno ne koriste za potrebe javne vodoopskrbe, mala i velika izvorišta izvan sustava javne vodoopskrbe, javni zdenci, cisterne i druge bušotine kako bi se nadomjestile količine čije je korištenje zabranjeno iz javnog vodovoda. Ta izvorišta služit će za tehnološke potrebe stanovništva i gospodarstva (napajanje stoke, neophodno pranje i zalijevanje, tehnološki procesi i drugo). Stoga je ministar poljoprivrede 10. kolovoza 2012. godine donio Odluku o redu prvenstva korištenja voda u Istarskoj županiji iz tijela površinskih i podzemnih voda za vrijeme trajanja težih poremećaja u vodoopskrbi. Ta Odluka će omogućiti legalno interventno korištenje dodatnih izvora vode na području Istarske županije;

4. Elementarnu nepogodu-sušu proglasile su Osječko – baranjska, Vukovarsko – srijemska, Virovitičko-podravska i Istarska županija (očekuje se da će Brodsko – posavska županija danas proglasiti elementarnu nepogodu), a stanje se, zbog nastavka sušnog razdoblja, pogoršava i u drugim županijama, kao i u pojedinim manjim mjestima koje nemaju izgrađen sustav javne vodoopskrbe. U tim mjestima se organizira dovoz vode za piće cisternama ili  brodovima vodonoscima na otocima.

Ovo Ministarstvo prati razvoj situacije i u dogovoru s pogođenim županijama, gradovima i općinama će, po modelu za Istarsku županiju, poduzimati mjere koje će pomoći u suzbijanju posljedica ove elementarne nepogode.