Foto: Screenshot Youtube, www.fdv.uni-lj.si

PRVE efekte ulaska u Europsku uniju hrvatski sport tek treba osjetiti. No, čini se da osim otvaranja granica za bijeg mladih talenata, neće biti drastičnih promjena. Slovenija, naš najbliži susjed s kojim smo dijelili sad već nekoliko država, ima devet godina europskog iskustva.

Slovenskog ministra obrazovanja, znanosti i sporta Jerneja Pikala zamolili smo da nam objasni što se dogodilo sa slovenskim sportom po ulasku u EU.

Kakva su iskustva slovenskog sporta u EU? Kakve je promjene ulazak u EU donio slovenskom sportu i kako su tekle prilagodbe zakonodavstva?

"Sport u EU spada u kategoriju supsidijarnih djelatnosti, što znači, da EU sport podupire i koordinira. U slučaju da je uz sportsku prisutna i gospodarska djelatnost, vrijedi EU zakonodavstvo. Prije svega odluke Lisabonskog ugovora za slobodu protoka ljudi, kapitala i usluga. U Sloveniji se zakonodavstvo, vezano za sport, nije promijenilo niti su bile potrebne prilagodbe".

Što se promijenilo u funkcioniranju sportskih klubova? Kako su se klubovi i savezi prilagodili novim pravilima?

"Ulaskom Slovenije u EU se na organizacijskom području sporta nije ništa promijenilo. Potrebe ili zahtjevi za promjenama nisu bili izraženi jer su bili nepotrebni. Sportska društva predstavljaju temeljne organizacijske oblike civilnog udruživanja, za koje vrijede pravila u Zakonu o udrugama. Osnova za integraciju građana u području sporta je ustavno pravo na slobodu udruživanja, na temelju Ustavom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odgovornost države i državnih tijela za sport proizlazi iz Ustava i drugih propisa i odluka najvišeg zakonodavnog tijela u našoj zemlji - Narodne skupštine (parlamenta)".

Slovenski zakon o sportu donesen je 1998. godine. U njemu stoji da u Sloveniji država ostvaruje javni interes u sportu tako što: osigurava sredstva za realizaciju nacionalnog programa, podupire i osigurava uvjete za odvijanje i razvoj sportske djelatnosti, planira, gradi i uzdržava javne sportske objekte, vodi stimulativnu poreznu politiku... Gotovo jednako kao što piše i u hrvatskom Zakonu. Duga tradicija javno financiranih sportskih klubova neće se lako izgubiti u Europi, kakve god prijetnje stizale iz Bruxellesa i Nyona. Istu politiku dvije su republike naslijedile iz Jugoslavije, a sada su ju zajedno donijele u Europu, gdje ih čeka cijeli niz sličnih slučajeva.

O zabrani državne potpore profesionalnom sportu u Europi nismo upoznati, jer nikada na to nismo bili upozoreni. Profesionalni klubovi u Sloveniji djeluju kao gospodarski subjekti (gospodarska društva). Lokalne zajednice ih sufinanciraju u skladu s lokalnim interesom, sportskom politikom i financijskim mogućnostima".

U Hrvatskoj je samo nekoliko klubova u procesu privatizacije, ostali funkcioniraju kao sportske udruge. Kakva je situacija u Sloveniji, postoji li interes privatnih (domaćih ili stranih) ulagača u sport?

"U Sloveniji ima, i bilo je, pokušaja privatizacije klubova (prije svega nogometu), kao i stranog kapitala, ali takva pravna osobnost klubova nije još zaživjela. Za to ne postoje pravni okviri. Sportski klubovi i udruge, posebice veći klubovi, obično imaju pokrovitelje, ali u posljednje vrijeme zbog ekonomske krize taj oblik potpore se sportu se smanjuje i neki klubovi su zbog toga u ozbiljnim problemima".

Mladi talenti su proteklih godina napustili Sloveniju, puno ih je otišlo u talijanske nogometne klubove. Hrvatskoj se događa isto već ovog ljeta. Kako se Slovenija nosi s time? Može li se zaustaviti njihov odlazak i nekako zaštititi domaće talente?

"Sa stajališta nacionalne važnosti sporta, sigurno je da se radi o procesu koji nam se ne sviđa, ali u pitanju je slobodan protok ljudi, traženje boljih prilika i mladih i perspektivnih sportaša. Osim toga, treba računati i na to da su ti sportaši dragocjeni za državu, za Sloveniju, jer većina njih, koji nastupaju u stranim klubovima, igraju i u dresu reprezentacije, u raznim sportovima na velikim međunarodnim natjecanjima".

Tko se u Sloveniji brine za sportsku infrastrukturu, sportske dvorane i stadione?

"Većina sportske infrastrukture u Sloveniji je u vlasništvu lokalnih zajednica, koje su odgovorne za gradnju i održavanje sportskih objekata. Njima upravljaju javni zavodi, koje osnivaju općine ili sportska društva, odnosno klubovi. Samo je Nordijski centar Planica, kao objekt od nacionalnog značaja, u vlasništvu države."
 
Kakav je u Sloveniji odnos države prema amaterskom sportu?

"U Sloveniji je amater onaj sportaš, koji iz veselja, neprofesionalno obavlja svoj rad. Amaterski sportaši nisu u radnom odnosu i za sportsko sudjelovanje ne dobivaju naknadu. Na lokalnoj razini puno je amaterskog sporta, zbog teških ekonomskih prilika, sve ga je više (čak se i vrhunski sport sve više deprofesionalizira). Lokalne zajednice to podupiru u skladu s godišnjim programom, kako vrhunski sport, tako i rekreaciju, koja je u zakonu određena kao sportska djelatnost odraslih bilo koje starosti. Država sufinancira pripreme sportaša za velika međunarodna natjecanja, i tu možemo govoriti o amaterima, iako je jasno da danas amateri više ne mogu biti jednako konkurentni na velikim međunarodnim natjecanjima. U amaterski sport uvjetno ubrajamo u djecu i mladež, u koji država i lokalna zajednica također ulažu znatna sredstva".