Saborski zastupnici rado bi primijenili preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima
Foto: Hina
PREFERENCIJALNO glasovanje, kojim biramo na euroizborima, mnogi bi saborski zastupnici rado primijenili i na onim parlamentarnim. Sabor bi time, smatraju, postao pravo predstavničko tijelo naroda u kojem bi sjedili zastupnici koji uživaju najveće povjerenje građana.
S preferencijalnim glasovanjem na kojem uz koalicijsku ili stranačku listu mogu birati i osobu s te liste, birači su se prvi put susreli prošle godine. Ovogodišnji rezultat Tonina Picule, koji je na listi Kukuriku koalicije bio peti, a na kraju je osvojio uvjerljivo najviše preferencijskih glasova pokazuje koliko se odabir stranke razlikuje od glasa naroda. Upravo to, smatra HDZ-ov Vladimir Šeks, dovoljan je razlog da se takav način glasovanja uvede i za parlamentarne izbore.
"S preferencijalnim sustavom u jednoj velikoj mjeri se osigurava da stvarna politička volja birača bude poštovana jer tada ne bi vrh stranke određivao poredak na listi već birači", kaže Šeks koji smatra da bi trebalo uvesti poluotvorene liste na kojima bi birači mogli zaokružiti četiri ili pet kandidata, te da bi se trebao bi ukinuti izborni prag od 10 posto.
"Ukidanjem tog praga, omogućavanjem da se glasa za više kandidata, na taj se način birači osjećaju životno povezani sa zastupnikom koji dobiva daleko veći legitimitet".
Iako podržava uvođenje preferencijalnog glasovanja i za parlamentarne izbore čelnica Oraha Mirela Holy u tom sustavu glasovanja vidi jednu opasnost zbog činjenice što i dalje živimo u pretežno patrijarhalnom društvu u kojem su u politici muškarci još uvijek ispred žena.
"Predložila bi varijantu paritetne demokracije koja podrazumijeva poseban odabir i muškaraca i žena po preferencijalnom tipu s posebnih lista. Na taj način u parlamentu možete imati 50 posto žena i 50 posto muškaraca".
Salapić: Zalažem se za preferencijalni sustav glasovanja
Za izmjenu izbornih pravila je i ministar poduzetništva i obrta SDP-ov Gordan Maras.
"Ne bih imao ništa protiv takve inicijative i podržao bi da se ide prema direktnom izboru ili kroz preferencijalni glas ili kroz određeni dio izbornih okruga u kojima bi se birao po jedan zastupnik. Naravno, to je za jednu široku raspravu, a na kraju krajeva kako se izborni zakon može mijenjati najkasnije godinu dana prije izbora mislim da u ovom ciklusu nećemo imati vremena za jednu takvu široku raspravu", rekao je Maras.
Da se u nju treba krenuti što prije smatraju HDSSB-ov Josip Salapić i HSU-ov Silvano Hrelja.
"Zalažem se za preferencijalni sustav glasovanja da svatko glasa za onoga koga smatra najboljim i da se po tim rezultatima slaže izborna lista i ulazak u Sabor", izjavio je HDSSB-ovac.
"Naša stranka se zalažu da ljudi biraju ljudi i da ne postoji klauzula od 10 posto nego pun preferencijalni glas tako da redoslijed građana bude redoslijed ulaska u Sabor. Naravno, da se sve to skupa zbraja za listu i definira broj mandata", ocijenio je HSU-ovac.
Kako se izborni zakon može mijenjati najkasnije godinu dana prije izbora teško da će biti promjena za predstojeće parlamentarne izbore, no volja za promjenama pravila, barem deklarativna, postoji.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati