Mađarska priprema zakon za konačni prekid nezakonitog poslovanja banaka u kreditima s valutnom klauzulom
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ilustracija: scx.hu
MAĐARSKI Vrhovni sud donio 16. lipnja 2014. dugo očekivanu odluku po pitanju pravednosti deviznih bankarskih kredita, priopćila je danas Udruga Franak, prenoseći pisanje mađarskih medija.
Sud je donio odluku da je jednostrana promjena kamatne stope u deviznim hipotekarnim kreditima od strane banaka nepravedna, ako banke nisu jasno navele u ugovorima kako do tih promjena dolazi te ako nisu navele njihov utjecaj na obveze plaćanja dužnika.
Jednostrane promjene kamata u ugovorima o kreditu bit će dopuštene jedino pod vrlo strogim uvjetima određenim odlukom Vrhovnog suda, a ti uvjeti su toliko ograničeni da će veoma mali broj jednostranih izmjena kamata biti dopušten.
"Banke ne mogu prisiliti dužnike na plaćanje troškova rasta tečaja"
U odluci Vrhovnoga suda navedeno je i to da prijenos rizika promjene tečaja na dužnika ovisi o svakome konkretnom ugovoru, te da banke ne mogu prisiliti dužnike na plaćanje troškova rasta tečaja strane valute, ako ugovor jasno ne određuje taj rizik na jeziku koji je razumljiv prosječnom potrošaču.
Sud je potvrdio da banke moraju koristiti službeni srednji tečaj Mađarske narodne banke prilikom izračuna iznosa deviznih kredita. Mađarski poslovni portal Portfolio.hu procjenjuje da će postupanje po odluci suda banke koštati oko 96 milijarda forinta (2,4 milijarde kuna).
Ostatak troškova za banke teško je utvrditi, jer konačni učinak ovisi o sadržaju nekoliko tisuća različitih ugovora za hipotekarne kredite.
Valja napomenuti da se odluka mađarskoga Vrhovnog suda temelji na presudi Europskoga suda pravde od 30. travnja 2014. kojom je sve to što je mađarski Vrhovni sud odlučio na području Mađarske, prethodno već određeno da se na sličan način mora primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji.
Prve procjene rejting agencija ukazuju na mogućnost da će banke morati kompenzirati dužnicima hipotekarnih kredita oko 11% ukupnog bankarskog kapitala odnosno milijardu eura.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Što poduzima hrvatska vlast? Ništa.
"Gdje je u svemu tome hrvatska vlast odnosno što je po pitanju kredita s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom učinila hrvatska vlast? Možemo reći – gotovo ništa.“ navode iz Udruge Franak
Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju administrativno je smanjena kamata u stambenim kreditima s valutnom klauzulom CHF na 3,23%. Pritom su zanemareni hipotekarni krediti, kojih ima oko 3% u ukupnoj količini CHF kredita. Zbog toga zanemarivanja hipotekarni CHF dužnici i dalje imaju uz enormni porast tečaja i vrlo visoke nominalne kamate koje iznose čak i više od 8%.
Osim toga, Ministarstvo financija svojim internetskim uputama bankama daje za pravo da jednostrano određuju fiksne marže u postojećim ugovorima o kreditu, dok je u Mađarskoj tako nešto proglašeno nedopuštenim, jer je suprotno temeljnim načelima obveznoga prava, upozoravaju iz Udruge Franak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vlast ne želi sudjelovati u suzbijanju nezakonitog poslovanja banaka
Iz presude Europskoga suda pravde može se vidjeti da je sve opisano nedopušteno na području cijele Europske unije. Tim tzv. Tumačenjem Ministarstva financija nisu oštećeni samo dužnici u CHF kreditima, nego su oštećeni i dužnici u euro i kunskim kreditima koji nemaju na zakonit način ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu, smatraju u Udruzi.
Dužnici sa CHF kreditima te svi ostali dužnici s nezakonito ugovorenim kamatama u Republici Hrvatskoj zasad se mogu nadati jedino pravednosti sudova, budući da je, kako navode, vlast i slijepa i gluha na nezakonitosti koje se događaju naočigled javnosti.
"Udruga Franak razotkrila je probleme i konstantno na njih ukazuje, ali hrvatska vlast gurnula je glavu u pijesak i dosad nije pokazala da želi značajno sudjelovati u sprječavanju nezakonitosti u bankarskom poslovanju.“, zaključuje se u priopćenju.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google