Foto: Hina

UKRAJINSKI predsjednik Petro Porošenko u telefonskom razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel izrazio je spremnost na "obostrani prekid vatre" na separatističkom istoku zemlje pod uvjetom da se osigura nadzor granice s Rusijom.

"Predsjednik je kazao da je spreman na obostrani prekid vatre. Istodobno je naglasio kako je nužno osigurati nadzor granice da se zaustavi prijenos oružja i ulazak boraca iz Rusije kao i oslobađanje svih talaca i pokretanje bezuvjetnih pregovora", piše u priopćenju ureda ukrajinskog predsjednika izdanom po završetku razgovora u četvrtak navečer.

U priopćenju se dodaje da je Merkel tijekom razgovora naglasila da predstavnici misije OESS-a na istoku Ukrajine nemaju "pristup graničnim prijelazima zbog djelovanja boraca".

Porošenko je u četvrtak navečer razgovarao sa zamjenikom američkog predsjednika Joeom Bidenom o obnovi infrastrukture na područjima iz kojih su istjerani separatisti na istoku Ukrajine.

Biden je obećao američku pomoć u takvim projektima, kaže se u priopćenju.

Ukrajinske snage pretrpjele nove gubitke

Ukrajinske snage doživjele su nove teške gubitke u sukobima sa separatistima uz granicu s Rusijom, objavila je Ukrajina u petak.

Poginula su 19 vojnika, a 93 su ranjena. Stradali su rano ujutro u topničkome napadu na pješaštvo u selu Zelenopilji blizu granice s regijom Luhanska, objavilo je ministarstvo obrane.

U priopćenju se kaže da je ta postrojba noću ušla u selo radi jačanja granice prema Rusiji.

Ministarstvo unutrašnjih poslova prije toga je već objavilo da ima više od trideset poginulih, a da bi broj žrtava mogao biti i veći.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko najavio je osvetu za taj napad. "Za život svakog našeg vojnika pobunjenici će platiti desecima i stotinama svojih", rekao je na hitnome sastanku s čelnicima snaga sigurnosti.

Porošenko je dodao kako je taj napad izveden ruskim višecjevnim bacačem raketa "Grad".

Lokalni separatistički čelnik Aleksej Čimenko potvrdio je taj napad i u intervjuu za rusku agenciju Interfax rekao kako je njegov uspjeh posljedica objedinjavanja pobunjeničkog zapovjedništva pod Igorom Strelkovom, "ministrom obrane" separatista iz Donjecka.

U sukobima je stradalo i pet rudara. Rudari su poginuli kad je na autobus kojim su putovali otvorena minobacačka vatra u regiji Červonopartizansk, nedaleko od granice s Rusijom, izvijestila je ukrajinska televizija, prenoseći izjavu liječnika.

Nuland poručila Putinu da prestane podupirati separatiste u Ukrajini

Pomoćnica američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove Victoria Nuland izjavila je u petak u Dubrovniku da na području sigurnosti u Europi, posebice na istoku ima još puno posla i oštrim je riječima zatražila od ruskog predsjednika Vladimira Putina da prestane pomagati proruskim snagama u Luhansku i Donjecku na istoku Ukrajine.

"Ima još puno toga za napraviti kako bismo istočni dio Europe učinili sigurnim. Sigurnosna prijetnja postoji i mi moramo poduprijeti pravo Ukrajine da svoju budućnost izabere dostojanstveno”, kazala je Nuland na 9. Croatia Forumu u Dubrovniku.

Ističući da SAD stoji uz Ukrajinu, poručila je Putinu da "prestane podupirati snage u Luhansku i Donjecku" i istaknula da njegova obećanja kako radi na rješavanju krize nisu dovoljna.

"Poruke koje šalje Rusija nisu dovoljne…moramo biti spremni na akciju u nadolazećim danima ukoliko se to pokaže potrebnim", kazala je Nuland.

Prema njezinim riječima, "svaki dan taj sukob povećava rizik šireg utjecaja na sigurnost, stabilnost i prosperitet ostatka Europe".

"Od Daytona do Donjecka SAD je ponosan što već 20 godina naporno radi s ovdje prisutnim zemljama kako bi zajedno izgradili slobodnu i cjelovitu Europu koja živi u miru", istaknula je američka diplomatkinja, prisjetivši se kako je cilj SAD-a prije 20 godina da te zemlje "zacementira" u euroatlantske integracije izgledao nedostižan.

U govoru o zapadnom Balkanu i transatlantskim odnosima, Hrvatsku je opisala kao važnog saveznika koji je, uz ostale zemlje središnje i istočne Europe postigao veliki napredak te ima svoje mjesto i ulogu "energetskog središta u 21. stoljeću".

"Sada više nego ikada ranije moramo raditi na osiguravanju energetske sigurnosti tako što ćemo omogućiti energetsku diverzifikaciju u izgradnji različitih energetskih tokova i kapaciteta te jačih mreža na čitavom kontinentu", rekla je Nuland.

Što se regije u cjelini tiče, upozorila je na razarajuće učinke korupcije kao "ubojice demokracije" te etničke podjele i mogućnost izbijanja nasilja.

Američka dužnosnica je za BiH rekla da "ostaje zaglavljena na svom euroatlantskom putu, jer su političari više zainteresirani da održe disfunkcionalni status quo nego da služe vlastitim građanima".

Nakon posjete Dubrovniku, Nuland putuje u Crnu Goru i Albaniju gdje će s tamošnjim dužnosnicima razgovarati o bilateralnim i regionalnim pitanjima, uključujući i euroatlantske integracije.

Turneju potom nastavlja posjetom Kosovu i Srbiji gdje će na dnevnom redu prvenstveno biti dijalog Beograda i Prištine i napredak u primjeni bruxelleskog sporazuma o normalizaciji odnosa od 19. travnja 2013.

Posjet regiji nastavit će u Makedoniji čiju euroatlantsku integraciju već niz godina koči spor oko imena s Grčkom.