Foto: Hina

DŽIHADISTI, pešmerge, razne šijitske milicije, pobunjenici protiv Bašara Asada razlomljeni u frakcije, regularne vojske i strani plaćenici u ovom se trenutku s različitim interesima bore na bojnim poljima u Iraku i Siriji.

Džihadisti

Suniti, bore se u Siriji, čiji režim vode alaviti (šijitska mistična vjerska skupina), i u Iraku gdje su šijiti čine većinu i imaju glavne poluge vlasti. CIA procjenjuje da džihadista u te dvije zemlje ima "između 20.000 i 31.500". Većinom su u redovima Islamske države (IS), najveće i najopasnije džihadističke skupine.

Sirijski Opservatorij za ljudska prava procjenjuje da džihadista u Siriji ima više od 50 tisuća, od čega 20 tisuća nisu Sirijci već dolaze iz zemalja Perzijskog zaljeva, Čečenije, Europe pa čak i Kine. Prema američkim obavještajnim službama, u Siriji je oko 15 tisuća stranih boraca, od čega ih dvije tisuće dolazi sa Zapada. Neki od njih priključili su se Islamskoj državi, dok se drugi bore u redovima Fronte al-Nusra, sirijskog ogranka terorističke mreže al-Kaide.

Prema Međunarodnom centru za izučavanje radikalizma (ICSR) iz Londona, strani džihadisti dolaze u Siriju iz 74 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka i iz zemalja Magreba. Procjenjuje se da iz Tunisa dolazi 3.000 boraca, iz Saudijske Arabije do 2.500, iz Maroka i Jordana po 1.500, iz Libanona 900, te potom iz Rusije 800 i Francuske 700.

Kurdski borci

Pešmerge, na kurdskom jeziku "oni koji se suočavaju sa smrću", od lipnja se nalaze na prvoj crti borbe protiv džihadista u Iraku. Ovih boraca iz autonomne regije iračkog Kurdistana, američkog saveznika, ima oko 200 tisuća.

Desetak zemalja, među njima Sjedinjene Države, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, počelo im je od kolovoza dostavljati oružje. Regionalni predsjednik Masud Barzani potvrdio je 26. kolovoza da im pomaže i Iran.

Kurdske snage u Siriji i Turskoj, posebice Radnička stranka Kurdistana (PKK, koju Turska, SAD i EU smatraju terorističkom) izrazila im je u kolovozu svoju potporu. Pešmerge se bore i na sjeveru Sirije.

Iračka vojska, šijitske milicije i strane snage u Iraku

Iračka vojska, na čijoj obnovi rade Sjedinjene Države sa svojim saveznicima, obuhvaća 271.400 ljudi od kojih je 193.400 pripadnika kopnene vojske, procjenjuje Međunarodni institut za strateške studije (IISS).

Bivšu Sadamovu vojsku, sastavljenu od 450.000 vojnika, raspustili su Amerikanci nakon invazije 2003. Nova nije uspjela zaustaviti ponovno izbijanje nasilja nakon povlačenja američke vojske iz Iraka krajem 2011. i otkako je od lipnja prisiljena boriti se s džihadistima njezin broj je u opadanju.

Šijitski vjerski čelnici uputili su lipnju poziv na oružje u obrani zemlje. Moktada al-Sadr, koji je 2004. osnovao tzv. Mahdijevu vojsku (raspuštenu 2008.) koja se trebala boriti protiv Amerikanaca, osnovao je snage Saraja al-Salam (Brigade mira).

Američki predsjednik Barack Obama poslao je u lipnju američke snage u Irak, kojih je, prema izvješću od 10. rujna, oko 1.600 uz još 475 vojnih savjetnika. Kanada je nedavno najavila raspoređivanje "više desetaka" pripadnika svojih vojnih snaga kao savjetnika iračkoj vojsci.

Sirijska vojska, paravojne snage

Sirijska vojska, koja prema IISS-u ima 178.000 vojnika od čega 110.000 pripadnika kopnene vojske, od početka građanskog rata 2011. prepolovila je svoje snage, no u procesu je reorganizacije. Ona bi mogla računati na potporu pripadnika "šabihe", prorežimske milicije koja je početkom 2013. prerasla u paravojsku, kao i na libanonski Hezbolah, koji ima oko 10 tisuća boraca na terenu.

Međunarodni institut za strateške studije ističe kako Iran ovim snagama dostavlja znatnu financijsku i materijalnu pomoć.

Pobunjenici protiv Asada

Uz terorističku Islamsku državu, u Siriji se brojne organizacije bore protiv režima predsjednika Bašara al-Asada, posebice islamisti Fronte al-Nusra i Ahrara al-Šama. Prema nekim procjenama ukupno je više desetaka tisuća pobunjenika, od čega umjerena Vojska slobodne Sirije čini nekih 10-15 posto.

Islamska država najveći problem

Brutalna Islamska država, čijih se metoda čak i al-Kaida grozi, najveći je aktualni problem u regiji. Američko ratno zrakoplovstvo uključilo se u sukob s džihadistima Islamske države (IS) 8. kolovoza i od tada su izvedena ukupno 162 napada na njihove položaje u Iraku. Iako je predsjednik Barack Obama prošlog tjedna najavio spremnost na pokretanje zračnih udara i na snage IS-a u Siriji, tamo zasad nije izveden nijedan napad.

Međunarodna zajednica, okupljena u ponedjeljak na konferenciji o sigurnosti u Iraku, obećala je pomoć Bagdadu u borbi protiv džihadista Islamske države "svim potrebnim sredstvima", uključujući i vojna. Oko 40 zemalja pristalo je na neki način sudjelovati u toj međunarodnoj koaliciji i kampanji "slabljenja i konačnog uništenja" IS-a, koju predvodi SAD.

Američki državni tajnik John Kerry prošli je tjedan proveo na Bliskom istoku pokušavajući pridobiti potporu za novu vojnu koaliciju, kojoj će se pridružiti deset arapskih zemalja, uključujući i Saudijsku Arabiju, no većina nudi tek simboličan angažman.

Dok irački čelnici otvoreno pozivaju na nastavak američkih zračnih udara u Iraku, sa Sirijom za sada nema dogovora o zračnim udarima na Islamsku državu u toj zemlji.