Ilustracija: Index

U PROŠLOJ godini ukupno je rođeno 39.596 živorođene djece što je za više od tisuću djece manje u odnosu na 2013. godinu (-2,7%), pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Istovremeno, u 2014. godini broj umrlih u Hrvatskoj porastao je na 52.427 što je 721 umrla osoba više u usporedbi s prethodnom godinom (+1,4%).

Negativni prirodni prirast porastao za 16,5 posto

Tako je prirodni prirast tj. razlika između broja živorođenih i umrlih u prošloj godini bio negativan i iznosio je -12.831 te je zabilježio snažnu dvoznamenkastu stopu rasta od 16,5% na godišnjoj razini, navodi se u analizi RBA.

Usporedbe radi, (također) negativan prirodni prirast u 2013. godini zabilježio je godišnju stopu rasta od 3,9%. Posljednji podaci za prva dva mjeseca ove godine također pokazuju nastavak negativnog trenda u prirodnom kretanju stanovništva koje se suočava s fenomenom demografskog starenja i odumiranja populacije.

U razdoblju od prva dva mjeseca ove godine ukupno je rođeno 6.209 živorođene djece što je za 1,8% manje u odnosu na isto razdoblje lani dok je u istom promatranom razdoblju umrlo preko 10 tisuća osoba ili 14,1% više nego u prva dva mjeseca 2014. Snažan godišnji porast smrtnosti tijekom prva dva promatrana mjeseca, uz istovremeni pad broja živorođenih posljedično se odrazio i na iznimno snažnu dvoznamenkastu stopu produbljivanja negativnog prirodnog prirasta na godišnjoj razini (za gotovo 50%), navode analitičari RBA.

Prema podacima DZS-a, u istom promatranom razdoblju sklopljeno je 1.744 brakova (16,7% više nego u prva dva mjeseca lani) dok je broj rastavljenih brakova iznosio 653 (26,7% manje nego u prva dva mjeseca 2014.).

Četvrtina populacije starija od 60 godina

Osim na problem depopulacije, pogled na dobnu strukturu stanovništva u 2014. godini ukazuje na relativno visok udio starog stanovništva u ukupnoj populaciji. Naime, stanovništvo u dobi od 0-24 godina zauzima svega 26% ukupne populacije dok stanovništvo u dobi od 25-59 godina zauzima udio od 48% te ostatak pripada starijem stanovništvu od 60 godina i više koji čine čak četvrtinu ukupne populacije.

Ovakva nepoželjna dobna distribucija stanovništva ogleda se i u narušenom pokazatelju broja osiguranika i umirovljenika. Naime, prema posljednjim podacima HZMO, u veljači je broj osiguranika iznosio 1,389 milijuna dok je broj umirovljenika dosegnuo 1,225 milijuna čime se indeks ovisnosti tj. broj osiguranika naspram broja umirovljenika spustio na 1,13. Radi usporedbe, u 2008. godini taj omjer je bio na razini 1,40.

"Možemo zaključiti da problem demografskog starenja i depopulacije stanovništva u Hrvatskoj (koji je u kontinuitetu prisutan tijekom posljednja tri desetljeća) predstavlja jedan od vodećih uzroka neodrživosti ekonomske i financijske politike u srednjem i dužem roku", smatraju analitičari RBA.