Foto: Hina

DANAS je u Središnjem uredu Mosta nezavisnih lista održana konferencija za medije povodom jučerašnjeg stupanja na snagu izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju te kreditnim institucijama. Ispred MOST-a nezavisnih lista prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, tom je prigodom, u svom nastupu izložio stručni i politički stav i dao odgovore na pitanja: do koje granice će rasti kamatne stope? Prijeti li opasnost od snažnije deprecijacije tečaja kune prema euru i koja je uloga i odgovornost HNB-a? Jesu li banke odlučile "kazniti" Vladu svojim postupcima i hoće li država u takvoj situaciji moći servisirati  dospjele obveze do kraja godine?

Naime, Hrvatski je sabor 18. rujna jednoglasno prihvatio izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju te o kreditnim institucijama, temeljem kojih će se krediti vezani uz švicarski franak konvertirati u eure. Banke su u roku od 45 dana po donošenju ove odluke dužnicima preporučenom pošiljkom obvezne dostaviti izračune konverzije, a korisnici će potom imati 30 dana da odluče hoće li taj prijedlog i prihvatiti.

Nekoliko dana nakon što je Sabor donio spomenutu odluku o konverziji na međubankarskom tržištu je došlo do snažnog porasta kamatne stope, koja se prije toga kretala na razini 0.3% za prekonoćne kredite 0,5% na tjedan dana pa do 0,8% na mjesec. Jučer su te kamatne stope drastično porasle i one na mjesec dana dostigle razinu oko 2,5%. Devizni tečaj kune prema euru je također počeo značajnije plesati i približio se granici od 7,70 kuna za jedan euro. Ukoliko se ovakvi trendovi nastave oni bi mogli opasno i dodatno ugroziti članove udruge Franak i ostale građane, poduzeća i državu.

Konkretni odgovori

U analizi kakav će biti utjecaj najnovijih trendova prof. dr. sc. Ivan Lovrinović je iznio konkretne odgovore. Na pitanje do koje granice će rasti kamatne stope istaknuo je da je prosječna prekonoćna kamatna stopa na tržištu novca od siječnja do kraja rujna porasla oko 400%, a na tjedan do mjesec dana oko 500%.

HNB i banke su to morale ranije predvidjeti kako bi se ovakvi udari izbjegli. Pritisak na kamatne stope će se ipak nastaviti što je nedopustivo i HNB i Ministarstvo financija bi morali limitirati kamatnu stopu. Sredinom prosinca Hrvatskoj dospijeva 5 milijardi kuna na naplatu od izdanih obveznica.

Na pitanje prijeti li opasnost od snažnije deprecijacije tečaja kune prema euru i koja je uloga i odgovornost HNB-a, Lovrinović je kazao da će operacija konverzije kunskih kredita vezanih uz franak u one vezane uz euro vršiti deprecijacijski pritisak na tečaj kune.

No, treba naglasiti da su banke u prosjeku imale tek oko 50% pokrića CHF kredita u francima (u pasivi banaka) dok je ostatak zatvaran, po riječima banaka i HNB-a, terminskim transakcijama, najčešće swap ugovorima. Banke su u swap ugovorima sa svoje strane prodavale eure a kupovale franke. Sada trebaju izaći iz takvih pozicija i ostati u eurima. Dakle, najmanje 50% eura već imaju. Preostali neotplaćeni dug građana na temelju kredita uz CHF valutnu klauzulu iznosi oko 25 mlrd kuna, što je oko 3,5 mlrd eura i s prosječnim rokom dospijeća oko 10 godina, što čini oko 350 mln eura godišnje. To za banke nije nikakav problem a posebice u situaciji kada HNB brani fiksni tečaj kune prema euru. Izvjesno je očekivati da će banke pojačati kupovinu eura zbog povlačenja dobiti u inozemstvo.

U odgovoru na pitanje "kažnjavaju" li banke Vladu i hoće li država moći servisirati dospjele obveze do kraja godine, može se reći da su banke dale do znanja da će podnijeti ustavnu tužbu i nastaviti tužbe u EU. Država (Vlada) od banaka godišnje treba oko 17 mlrd kuna za redovitu isplatu mirovina, što znači da banke već tu mogu izvršiti pritisak.

Prije dva dana one su to demonstrirale kada se Ministarstvo financija htjelo zadužiti za 400 mln kuna a banke su ponudile samo 20 mln. Banke su umjesto ranijeg prinosa od 0,8% na mjesec dana tražile prinos od 2,5%. Inače, banke su od početka godine na računima kod HNB-a imale u prosjeku oko 6 mlrd kuna viška likvidnosti što govori da bez problema mogu podnijeti provedbu konverzije CHF u euro.

Pored toga, ukupna obvezna rezerva banaka kod HNB iznosi oko 42 mlrd kuna i u slučaju potrebe dio toga se može osloboditi bez ikakvih negativnih učinaka.

Sada će ponovo na testu biti HNB i banke.

Banke miniraju provedbu odluke

MOST nezavisnih lista smatra da banke koje su sudjelovale u odobravanju CHF kredita nastoje na razne načine minirati provedbu odluke Vlade i Sabora. Iako je ovo rješenje polovično ono predstavlja prvi važan korak u zaštiti potrošača.

- MOST smatra da je konverzija kredita vezanih uz CHF u kune jedino pravo i trajno rješenje ovog teškog problema za oko 200 tisuća ljudi. Ubrzo ćemo javnosti predstaviti naš model rješavanja ovog problema. Ponudit ćemo model svim građanima koji žele izvršiti konverziju svojih kredita iz CHF u euro. Drugi, finalni korak biti će pretvaranje kredita vezanih uz euro u čiste kunske kredite. O tom modelu već sam razgovarao s nekim bankarima i oni su potvrdili da je logičan i provediv.

- MOST ima stav da se i građani koji su svoje kredite vezane uz CHF klauzulu u međuvremenu otplatili, također obeštete jer je riječ o kršenju ustavne jednakosti građana – poručio je Lovrinović.
MOST se snažno zauzima za monetarnu reformu jer je položaj i ponašanje banaka i HNB-a glavna prepreka za izlazak iz teške gospodarske i socijalne krize.

Na pitanje novinara kako bi prokomentirao gospodarski program HDZ-a koji je danas bio predstavljen, kazao je da će ga narednih dana proučiti i biti u mogućnosti više o njemu reći, za sada je vidio da se "radi o numerološkom, da ne kaže astrološkom naslovu."