Foto: emsc-csem.org

JUTROS je građane uznemirio potres jačine 4.3 po Richteru na granici Hrvatske i Slovenije. Epicentar je bio 7 kilomoetara jugozapadno od Brežica u Sloveniji, pa su i građani dijela Hrvatske osjetili podrhtavanje i ljuljanje. Seizmološke su službe tijekom jutra zabilježile niz potresa u široj regiji. Primjerice, na granici Hrvatske i BiH zabilježeno je podrhtavanje magnitute 3.0 s epicentrom 41 kilometar udaljenim od Splita.

Albaniju su pogodila dva potresa magnitude 3 i 4.9, a podrhtavanje tla osjetilo se i u Crnoj Gori te Makedoniji.

Voditelj Geofizičkog odjela na PMF-u Ivo Allegretti za Dnevnik.hr je objasnio značaj, za naše prilike, snažnijih potresa te njihovog intenziteta.

"Događaju se takvi potresi i takvihi potresa na području Hrvatske bude nekoliko godišnje. Pitanje je samo gdje je epicentar, jer ako je epicentar bliže naseljenom mjestu, naravno da je onda osjetnost potresa jača i ako je bliže gradu nastane već panika pomalo", rekao je Allegreti te dodaje da ukoliko su epicentri potresa udaljeniji od naseljenih područja, rijetko tko ih uopće registrira.

"Naravno, nerijetka je pojava da se iza ovako jakih potresa događa čitav niz slabijih, što mi govorimo obično o smirivanju aktivnosti", kaže seizmolog.

Ovo je već drugi jači potres zabilježen na zagrebačkom području od rujna. Allegretti tvrdi da to ipak nije prečesto.

"Ne bih to rekao. Koliko znamo, jer nisu obrađeni svi podaci za ovu godinu, ima pet potresa na zagrebačkom području koji su bili zamijećeni", tvrdi Allegretti.

Tri ili četiri potresa od navedenihe grupirani su na području Markuševca ili generalnom području grada Zagreba.

Mnogi se pitaju mogu li se potresi predvidjeti, no Allegretti odgovara negativno.

"Potresi se danas u pravilu ne mogu predvidjeti, no postoje statistička promatranja koja govore gdje moramo graditi i koliko dugo građevine moraju trajati da bi te potrese izdržale."

U Hrvatskoj ima područja koja su ugroženija od drugih

"Postoje naravno područja koja su ugroženija od drugih. Tako možemo zamijetiti da je područje grada Zagreba vrlo izloženo riziku potresa. To je dubrovačko područje, pa i riječko, a nešto ima u zaleđima, međutim tamo je rizik nešto manji, jer se ne radi o većim centrima naseljenosti. Postoje naravno područja koja su ugroženija od drugih. Tako možemo zamijetiti da je područje grada Zagreba vrlo izloženo riziku potresa. To je dubrovačko područje, pa i riječko, a nešto ima u zaleđima, međutim tamo je rizik nešto manji, jer se ne radi o većim centrima naseljenosti", istaknuo je.

Stručnjak smatra da potresi od Albanije do Slovenije koji su se jutros dogodili nisu bili povezani.

"To je koincidencija. Ne vjerujem u njihovu povezanost. Svi živimo na istom planetu, no nekakve izravne veze tu nema. Mi moramo misliti da živimo u seizmičkom području koje može postati jače aktivno i da možemo s tim imati posla i ne smijemo zaboraviti, u smjeru gradnje, da se sigurno gradi, da se kuće ne razbijaju, ne adaptiraju nikako i da se ne vade strukturni elementi građevina, da kad se gradi da se gradi prema svim pravilima", rekao je Allegretti.