Foto: eclectica.hr, Eurostat, Shutterstock

STIGLI su novi podaci o rađanju, a na stranici eclectica.hr objavljeni su ažurirani grafovi koji prikazuju usporedbu kretanja broja zaposlenih i broja rođenih od 2002. do 2015. godine, a koji prikazuju korelaciju zaposlenosti s brojem rođenih u Hrvatskoj.

Evo i korelacije s jednom godinom pomaka (zaposlenost u jednoj godini utječe na rađanje u drugoj):

Nenad Bakić, poznati investitor i poduzetnik, još je u studenom 2014. godine objasnio koji je točno uzrok "bijele kuge" i kako ekonomsko stanje u državi utječe na njezinu demografiju.

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

1. Općepoznato je da je Hrvatska ‘stara’ nacija. Jedna od najmanjih stopa fertiliteta u EU, daleko je ispod ‘zamjenske stope’ potrebne za održavanje broja stanovnika (bez useljavanja).

A sada pogledajte jedan od najdramatičnijih grafikona o ekonomskom stanju RH i utjecaju na naciju koji ste ikad vidjeli. Prikazuje broj zaposlenih u RH (lijevo), usporedno s brojem rođene djece, u zadnjih 12 godina (desno). Prikazuje ekonomski rast, pad, pa opet rast i stoga je vrlo relevantan:

Naravno, a priori i naivno gledano, grafikon pokazuje samo ‘sličnost’ (korelaciju), ne i uzročnost. Primjerice, netko mi bi mogao reći da neke Hrvatice baš ne žele raditi jer nemaju djece ‘pa im to ne treba’.

No, dokazat ću da se radi o obratnoj situaciju: Hrvatice ne rađaju djecu jer nemaju posla. I da se ta ‘nerođena’ djeca nikad neće roditi.

Najprije, pogledajmo pravi vremenski slijed. Naime, kako trudnoča traje 9 mjeseci, ako se radi o tome da netko nema dijete JER nema posao, onda bi trenbalo gledati rađanja u usporedbi sa zaposlenošću godinu dana ranije. Kad to usporedimo, sličnost je zastrašujuća – rađanja su skoro potpuno korelirana sa zaposlenošću godinu dana ranije!

(Činjenica da jedno prethodi drugome je vrlo jak dokaz kauzlanosti!)

2. Pogledajmo daljnje dokaze da je u siromašnim zmeljama poput Hrvatske upravo nezaposlenost uzrok niskog rađanja. Zanimljivo, također ćete vidjeti da je u bogatima obratno – naime u njima si žena može dopustiti da ne radi kad dobije dijete jer dovoljnu ekonomsku podršku supruga i države.

Srećom, imamo krasne podatke Eurostata, iako ne za sve zemlje, koji prikazuju rađanja zaposlenih i nezaposlenih žena.

Pogledajmo najprije Hrvatsku kroz prikazane stope totalnog fertiliteta. To je broj koji pokazuje koliko bi živorođene djeca žena imala ukupno, kad bi imala poroda kao u promatranom razdoblju (najčešće godina dana).

Zaposlene su u 5 obrađenih godina imale čak četiri puta više poroda od nezaposlenih. Nemaš posla – nemaš djece:

U Njemačkoj je upravo obratno: zadnjih 5 godina dostupnih podataka, zaposlene Njemice su imale daleko manje djece nego nezaposlene! U 2011. (zadnja godina podataka) su nezaposlene imale tri puta više poroda:

Naime, iako su Njemačka i Hrvatska ekstremi (jao!), pogledajmo da je to i inače tako – podaci o rađanjima zaposlenih i nezaposlenih žena za dostupne zemlje u EU (+Norveška, koju sam podebljao u tablici, jer je to najbogatija zemlja):

Ovo, zajedno s prethodnom analizom praktički bez sumnje ukazuje na uzročno posljedičnu vezu u slučaju RH. No, imamo i daljnji dokaz s trećeg kuta gledanja, koji nam ujedno otkriva i nove okolnosti.

3. Naime, čini se da se ta ‘nerođena djeca’ u najvećem broju nikad neće ni roditi. Obratite dobro pažnju na sljedeći grafikon koji pokazuje razdiobu rađanja po dobnim skupinama majke, i posebno ovo što je zaokruženo – neka vas ne uplaši kompliciranost, objašnjenja su niže:

Možemo lako zaključiti da postoji jasan dugoročan trend:
a. Žene rađaju u sve višoj dobi
b. Najaktivnija je, jasno, dob 20-34, podijeljeno u 3 kohorte: 20-24, 25-29, 30-34.
c. Kohorta 20-24 se ‘prazni’ i ‘puni’ kohortu 25-29 – mnoge žene koje bi rodile u ranoj dobi, rađaju kasnije; ALI istovremeno, mnoge od onih koje su bile u dobi 25-29 odgađaju rađanje i prelaze u kohortu 30-34.
d. Ova dinamika se vidi i u ostale tri, rubne, kohorte: mlađe kohorte se prelijevaju u starije.
e. To je trend koji traje od početka stoljeća (vjerojatno i ranije) i vrlo je stabilan
f. OSIM što je u godinama produžene krize taj trend promijenjen – žene u kohorti 25-29 su odgodile rađanje, ALI nije jednako velik broj žena u starijoj kohorti rodio!

To znači da djeca koja se nisu rodila zbog produžene krize neće biti rođena kasnije.

3. No, ovdje treba uzeti u obzir da je rađanja manje zbog nezaposlenosti, ali i odlaska u inozemstvo. Vjerojatno je i pri odlasku najbrojnija skupina mladih ljudi, a pogotovo ako (još) nemaju djecu. Učinci tih ne-rađanja tek će se vidjeti. A kladio bih se da će po rađanjima 2014. biti još gora od 2013.: naprosto, podaci o zaposlenosti tako ukazuju.