Screenshot: YouTube

PET GODINA nakon ustanka u kojem je ubijen libijski vođa Moamer Gadafi, stanovnici te zemlje u kaosu kažu kako im nedostaje dugogodišnji diktator jer ih muče frustracije vezane uz svakodnevni život.

Oni koji žive u glavnom gradu iscrpljeni su nestancima struje, porastom cijena i nedostatkom novca dok se suprotstavljene vlasti i protivničke milicije bore za kontrolu nad podijeljenom zemljom bogatom naftom.

"Teško mi je to izgovoriti, ali naš je život bio bolji pod prethodnim režimom", rekla je Fajza al-Nas, 42-godišnja farmaceutkinja govoreći o četiri desetljeća Gadafijeve vladavine.

Danas "čekamo satima ispred banaka i molimo djelatnike da nam isplate malo našeg vlastitog novca. Sve je triput skuplje", kazala je.

Gadafi je ubijen 20. listopada 2011.

Dok jedni žale za diktatorom, drugi kažu da je današnji život samo posljedica desetljeća lošeg upravljanja zemljom.

"Današnja borba Libijaca za svakodnevni život logična je posljedica 42 godine sustavnog uništavanja i sabotaže", kazao je 32-godišnji arhitekt koji ne može pronaći posao. 

Vlada nacionalnog jedinstva u Tripoliju koja ima potporu UN-a bori se kako bi uspostavila svoju vlast u čitavoj zemlji, a suprotstavljeni parlament na istoku zemlje odbija prepustiti joj vlast.

Neredi nakon Gadafijevog pada 2011. omogućili su Islamskoj državi da stane pred vrata Europe, nakon što je zauzela Sirt u lipnju prošle godine.

Snage lojalne vladi nacionalnog jedinstva bore se pet mjeseci kako bi istjerale džihadiste iz bivšeg IS-ovog uporišta, uz pomoć zračnih udara SAD-a od početka kolovoza.

Postrojbe predvođene kontroverznim maršalom Haftarom prošli su mjesec preuzele kontrolu nad ključnim naftnim terminalima na istoku omogućivši nacionalnoj naftnoj kompaniji da obnovi izvoz sirove nafte.

Parlament na istoku zemlje daje potporu Haftaru, koji se predstavlja kao spasitelj Libije u svjetlu sve veće džihadističke prijetnje.

Dok je njegova vojska istjerala većinu džihadista iz Bengazija, protivnici ga optužuju da radi isključivo na tome da preuzme vlast i uspostavi novu vojnu diktaturu.

"Libijci imaju izbor između dva ekstrema: Ili kaos s milicijama i islamskih džihadistima kao dominantnim snagama, ili vojna vladavina", kazao je analitičar Mohamed Eldžarh.

Haftarova snage već više od dvije godine bore se kako bi istjerale džihadiste iz Bengazija, dok su provladine snage uključene u borbe protiv IS-a u Sirtu. I jedne i druge vjerojatno bi željele potom prošiti svoj utjecaj na ostatak zemlje.

"Teško je zamislivo da će se zemlja u dogledno vrijeme stabilizirati", kazala je stručnjakinja za Libiju Mattia Toaldo.