Foto: 123rf

UJEDINJENI narodi predviđaju da će broj stanovnika do 2050. doseći gotovo 10 milijardi. Neki predviđaju da će planet ostati bez hrane, neki pozivaju na zatvaranje granica, neki pak smatraju da će roboti ljude učiniti zastarjelima. Ipak, čini se da bismo robote u budućnosti prije mogli cijeniti nego mrziti. Oni su možda jedina stvar koja može spasiti globalnu ekonomiju od budućih opasnosti, piše Ruchir Sharma za Washington Post.

"Za ekonomski rast nije bitan broj ljudi već stopa rasta. Žene rađaju manje djece te se predviđa smanjenje radne snage diljem svijeta. Zbog napredaka u medicini ljudi žive duže. Ti su trendovi toksični za ekonomski razvoj te bi porast broja robota mogao biti najlakši odgovor za mnoge zemlje. Kako broj radno sposobnog stanovništva opada, nešto će tu prazninu morati popuniti.

Uskoro bi se ekonomisti mogli brinuti oko globalne nestašice robota. Predviđa se da će Kina gubiti milijun radnika godišnje. Peking nudi ogromne subvencije kompanijama koje se bave industrijskom automatizacijom", ističe.

Sve je u tajmingu

"Tajming je kritičan. Oni koji se boje da će strojevi uzeti ljudima poslove smatraju da tehnologija prebrzo napreduje. Ali ta su predviđanja stara vijest. Istraživači iz Kalifornije otkrili su da je danas općenito predviđanje dolaska umjetne inteligencije za 20 godina. Ali to predviđanje je bilo jednako udaljeno i 1955. godine - "20 godina". Ljudi mogu surađivati sa svojim automatskim kreacijama. Nakon uvođenja skenera u supermarketima, porastao je broj blagajnika. Mnogi se sad boje samovozećih kamiona koji bi mogli bez posla ostaviti milijune američkih kamiondžija, ali moglo bi se dogoditi da ta pojava stvori bolje poslove za one koji servisiraju te strojeve.

Da automatizacija negativno utječe na ljudske radnike, to bi se već vidjelo na poslovima. U 7 najindustrijaliziranijih zemalja svijeta nezaposlenost pada brže od očekivanog te brže od bilo kojeg razdoblja od 1970-ih.

Istina je da roboti predstavljaju prepreku siromašnijim nacijama, osobito onima koje ne pate od pada broja stanovnika. Zemlje poput Kine su premjestile mladu populaciju s poslova na farmama u tvornice te tako izbjegle siromaštvo.

U zemljama suočenima s padom stanovništva nude se bonusi za više djece, ali zbog kulturnih promjena sve više žena želi karijeru prije djece. Ostali su pokušali s podizanjem dobi za odlazak u mirovinu, nuđenjem poticaja za povratak na posao nakon rađanja i otvaranjem vrata imigrantima", piše Sharma.

Samo roboti mogu nadomjestiti nadolazeću staru populaciju?

"Jednostavna matematika pokazuje da ništa od toga ne može nadomjestiti nadolazeću staru populaciju. Njemačka bi morala primiti 1,5 milijuna migranata svake godine do 2030. godine da u potpunosti nadomjesti ekonomski udar stareće populacije. Japan bi morao primati milijun godišnje. Uzevši u obzir kontroverze oko migracija, to se ne čini vjerojatno.

Roboti zasad na sebe nisu navukli bijes populista. Svjetska radna snaga u industriji broji oko 320 milijuna ljudi i 1,6 milijuna robota. To je ogromna razlika, čak i uzevši u obzir da većina robota spada u kategoriju neinteligentnih strojeva koji obavljaju samo jedan zadatak. Gotovo polovica radi u automobilskoj industriji.

Ekonomisti bi u budućnosti robote mogli početi pribrajati faktorima ekonomskog rasta. Za većinu svijeta roboti će biti uz imigrante, žene i starce kao četvrti izvor radne snage.

Danas su trendovi populacija najmoćnija sila koja oblikuje uspon i pad nacija te su početna točka bilo koje rasprave o ekonomiji. Većina svijeta brzo stari, a ekonomski bi odgovor morao biti da se svi udružimo, bez obzira na to od čega smo napravljeni", zaključuje.