FOTO:123rf

SAMO PETINA hrvatskih učenika ne prepisuje gotovo nikada, čak jedna trećina to čini često ili gotovo uvijek, a dječaci prepisuju više od djevojčica. Šaptanje tijekom odgovaranja još je raširenija pojava tako da gotovo 60 posto učenika priznaje da im kolege često ili gotovo uvijek šapću. Učenici većinski uče kampanjski, samo prije ispitivanja, a gotovo dvije trećine smatra ih da su za upis na fakultete važniji snalažljivost, te osobne i rodbinske veze od sposobnosti učenja. U tom smislu situacija je lošija nego što je bila 2007. što ukazuje na ubrzanu degradaciju etičkih standarda u društvu.

To su samo neki od neugodnih nalaza novog istraživanja koje su u četiri sjeverozapadne županije proveli stručnjaci Instituta za društvena istraživanja na čelu s Borisom Jokićem i Zrinkom Ristić Dedić u suradnji s pedagozima.

Rezultati, među ostalim, pokazuju da je sustav krivo postavljen, odnosno da na više načina potiče problematično ponašanje.

„To pokazuje da zadaće ovakve kakve jesu nemaju puno smisla. One često traže puno rutinskih aktivnosti koje se lako mogu prepisati pa ne pridonose razvoju kompetencija niti samostalnog učenja, što bi trebale“, kaže Ristić Dedić.

Naša znanstvenica kaže da se ovi rezultati, nažalost, uglavnom ne mogu usporediti s rezultatima sličnih studija ponašanja učenika u drugim zemljama.

„Dnevni rasporedi učenika u školama često su drugačiji. U zemljama s uspješnijim obrazovnim sustavima učenici samostalno rade i zadaće uglavnom rješavaju tijekom cjelodnevne nastave. Također zadaće su često drugačijeg karaktera, projektnog tipa, a ne sadržavaju baš „zadatke na „kile“, kako je to kod nas često slučaj“, pojasnila je Ristić Dedić.

Istraživanje je provedeno u svih 161 javnih škola u četiri županije: Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 6409 učenika i učenica četvrtih razreda i 6411 učenika i učenica osmih razreda.
 

Istraživanje o učenju, prepisivanju i radnim navikama by Index.hr on Scribd

„Djeca nisu kriva za to, ona samo reagiraju na to kakvo je društvo i kako je obrazovni sustav u cjelini postavljen, na vrijednosti koje on promiče“, objasnila je za Index Ristić Dedić.

„Oni su zapravo dobro uklopljeni u sustav. Djeca se vrlo brzo i lako uklope. Ona žive život kakav živi društvo, samo su njegov odraz. Zanimljivo je također i to da slabiji više prepisuju. Tu je pitanje jesu li slabiji zato što ne rade ili zato što ne mogu samostalno rješavati zadaće, a u sustavu nema nikoga tko bi im mogao pomoći. Naš sustav s previše predmeta i s pretjeranim ritmom zadaća, zbog kojeg im ne preostaje ništa slobodnog vremena, prisiljava ih da se tako ponašaju, da prepisuju. Stoga bi trebalo postaviti pitanje koji je smisao tih domaćih zadaća i treba li ih davati iz svih predmeta i u tolikim količinama. Možda bi djeci trebalo dati više kreativnih zadataka tako da prepisivanje ne bi ni imalo smisla“, zaključuje naša stručnjakinja.-->