Foto: FAH

BRITANSKI The Guardian objavio je veliku analizu stanja u državama bivše Jugoslavije te zaključio da bi upravo one mogle postati glavni Trumpov problem u vanjskoj politici.

Nedavno je na ulicama Sjeverne Mitrovice postavljen veliki plakat s licem Donalda Trumpa, ispod kojeg je osvanuo natpis na engleskom jeziku: "Srbi su cijelo vrijeme bili uz njega!".

Mnogi stanovnici ovog većinski srpskog grada u Kosovu složili bi se s natpisom. Srbi su bili oduševljeni Trumpovom pobjedom prvenstveno zbog toga što je porazio suprugu njihovog neprijatelja iz devedesetih, Billa Clintona, koji je predvodio NATO-ovo bombardiranje srpskih snaga u Bosni i Kosovu.

Nova kriza na Balkanu - etničke tenzije, prijetnje nasiljem

Balkan je ponovo u razdoblju krize. Ispituju se granice, rastu etničke tenzije i razmatra se zamjena zemljišta kao zadnji izlaz koji bi spriječio ponovno izbijanje nasilja.

Zaboravite Kinu i Bliski istok: bivša Jugolsavija mogla bi Trumpu zadati prvu pravu glavobolju u vanjskoj politici, zaključuje The Guardian.

"Kosovo je Srbija"

Prošli mjesec došlo je do najveće krize u regiji u posljednjih nekoliko godina. Bila je to svađa oko srpskog vlaka poslanog u Mitrovicu sa sloganom "Kosovo je Srbija" na nekoliko jezika. Većinu stanovnika Kosova čine Albanci, čak 90 posto.

Iako je vlak zaustavljen izvan Kosova, članice NATO-a Hrvatska i Albanija zatražile su od saveza da preispita svoj plan za održavanje mira u Kosovu. Srpski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je da će zajedno sa sinovima uzeti oružje u ruke ako se zaprijeti Srbima u Kosovu.

"Dosta nam je Prištine i Beograda!"

"Vjerujem da sve ove tenzije nemaju nikakve veze s građanima", rekla je Adrijana Hodžić, predsjednica administrativnog ureda Sjeverne Mitrovice. "Na sjeveru Kosova još uvijek postoji nada da će se riješiti straha. Osobno mi je dosta Prištine i Beograda jer nas zlostavljaju političari na visokim položajima".

Bosna je još uvijek podijeljena na dva savezna dijela, srpski i bosansko-hrvatski, te se još nije potpuno oporavila od trogodišnjeg rata u devedesetima.

Politička kriza u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Makedoniji

Autonomna Republika Srpska redovito prijeti referendumom o nezavisnosti, dok neki bosanski Srbi prijete da će bojkotirati središnje vladine institucije zbog osporavanja sudske presude kojom je međunarodni sud Srbiju oslobodio optužbe za sudjelovanje u genocidu tijekom rata 1992.-1995.

Crna Gora bila je prošle godine na udaru neobičnih političkih događaja kada je vlada tvrdila da su ruske institucije pokušale organizirati vojni udar.

Makedonija pokušava formirati novu vladu nakon duge političke krize zbog koje su Albanci postali sve više nemirni. Ova država vraćena je u središte pozornosti kada je član Kongresa blizak Trumpu predložio da ju treba rastaviti i raspodijeliti susjednim državama.

"Makedonija nije država, treba ju raspodijeliti"

"Makedonija nije država. Žao mi je, to nije država", izjavio je ranije ovog mjeseca šef kongresnog odbora za vanjsku politiku Dana Rohrabacher, koji je redovito branio Vladimira Putina.

Uslijedila je bijesna reakcija iz glavnog grada Skopja: "Situacija je katastrofalna. Skoro dva desetljeća nakon rata, ovo nije mir. Albansko i srpsko pitanje na Balkanu nije riješeno; ono je Izrael i Palestina Europe", rekao je borac za ljudska prava, Albanac Belgzim Kamberi.

Trumpov pristup nejasan, Kosovo najveći problem

Kao uvijek, regija pati ne samo zbog unutarnjih, već i vanjskih faktora. EU je usporila širenje prema zapadnom Balkanu, a Trumpov pristup još nije potpuno jasan. U isto vrijeme Rusija pokušava pokazati moć u ovoj regiji koju smatra dijelom svog utjecaja.

Kosovo ostaje najveći problem nakon što je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008., a Beograd ju nikada nije priznao. Hodžić kaže da bi možda bilo bolje da se raspravljalo o zamjeni teritorija nakon rata 1999. Neki analitičari ponovo razmatraju tu ideju - dati Sjevernu Mitrovicu Srbiji u zamjenu za većinski albansku dolinu Preševo.

2017. "godina noćne more", nema mijenjanja granica

Jedan iskusni diplomat komentirao je mogućnost zamjene teritorija: "Jedini potencijalni sponzor promjene granica je Rusija, kojoj se baš i ne sviđa ideja, a nisam siguran ni da li bi nove države mogle braniti svoje nove teritorije."

"Ne bojim se čak ni ponovne 2004. (kada su neredi i napadi na Srbe u Kosovu doveli do smrti skoro 30 ljudi). Svi su predani razgovoru s Bruxellesom; mijenjanje granica ne dolazi u obzir".

Diplomati opisuju 2017. kao "godinu noćne more" za političko djelovanje u regiji zbog izbora u Srbiji, sve većih izgleda za prijevremene izbore u Kosovu te priprema za izbore u Bosni sljedeće godine.

Također se očekuju prve optužbe suda u Haagu za navodne zločine koje je počinila albanska Oslobodilačka vojska Kosova. Optužbe bi mogle uključiti neke od najistaknutijih političara na ovom teritoriju, što bi moglo uzrokovati još veću nestabilnost.

Mogućnost novog oružanog sukoba

Gradonačelnik Preševa Shqiprim Arifi izjavio je: "Ne želimo mijenjati granice. To nije u interesu regije ni Albanaca. Ako promijene jednu granicu, otvorit će Pandorinu kutiju, pokrenuti lančanu reakciju - Bosna, Kosovo, Makedonija, Kurdistan. Jedina nam je opcija ostanak uz EU".

Na ulicama Preševa među mladima prevladava podrška ujedinjenju s Albanijom i Kosovom.

"Svaka osoba želi biti dio vlastite nacije, živjeti zajedno, i na kraju će se to i dogoditi. Ali ne može se dogoditi bez oružja - da može, već bi se dogodilo", kaže 24-godišnja nezaposlena psihologinja Drita Murtezi.