Foto: FAH

ŠEF SDP-a Davor Bernardić u nedavnom je intervjuu za Jutarnji list ispalio izjavu kojom se, ponovno, propisno osramotio. U nizu bisera novog predsjednika SDP-a teško je izabrati favorita, ali pri vrhu se zasigurno nalazi Bernardićeva izjava iz prosinca, kada je ustvrdio kako "hrvatsko društvo počiva na ljudima u državnim i javnim službama".

> Bernardić: Hrvatsko društvo počiva na ljudima u državnim i javnim službama

> Davor Bernardić, opasan neznalica na čelu oporbe

No, vratimo se na izjavu koju je Bernardić dao na temu odnosa fizike i religije.

“Kao i većina fizičara, vjerujem u Boga. Ne idem na misu svaku nedjelju, nego kada mi dođe. U fizici je to tako. Kada dođete do određenog stupnja u znanosti i ne možete dalje, onda kažete to je Božje djelo. Zato su svi poznati fizičari redom bili vjernici”, izjavio je predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

U nastavku prenosimo analizu istinitosti Bernardićeve izjave, koju je proveo Faktograf.

O religioznosti znanstvenika

"Prvo istraživanje na temu religioznosti znanstvenika proveo je 1914. godine američki psiholog James H. Leuba. Na uzorku od 1000 znanstvenika ustanovio je da njih 58 posto ne vjeruje ili sumnja u postojanje Boga. Na manjem uzorku od 400 utjecajnijih znanstvenika, nevjernika je bilo skoro 70 posto. Leuba je 20 godina kasnije ponovio svoje istraživanje, te su se navedene brojke popele na 67 i 85 posto.

Istom su se temom, ponovo u SAD-u, 1998. godine bavili Edward J. Larson i Larry Witham, koji su svoja saznanja objavili u uglednom časopisu Nature. Polazeći od Leubovog rada, željeli su utvrditi kako se kroz godine mijenjao udio vjernika među znanstvenicima. Istraživanje su proveli na članovima Nacionalne akademije znanosti. Ispalo je da među znanstvenicima koji se bave fizikom, astronomijom, kemijom ili geologijom ima 79 posto nevjernika. Među fizičarima i astronomima tek se njih 7,5 posto izjasnilo da vjeruju u Boga.

Nešto drugačije rezultate dobio je 2009. godine The Pew Research Center, u istraživanju koje je provedeno na pripadnicima Američkog udruženja za unapređivanje znanosti. Tada se 41 posto znanstvenika izjasnilo ateistima, dodatnih 18 posto agnosticima, dok ih je 33 posto reklo da vjeruju u Boga. Među fizičarima i astronomima bilo je 46 posto nevjernika, 14 posto agnostika i 29 posto vjernika".

Znanstvenici uglavnom ateisti ili agnostici

"Najopsežnije istraživanje na ovu temu provela je Elaine Howard Ecklund sa Sveučilišta Rice, koja je anketirala gotovo 1700 znanstvenika, te intervjuirala njih 275 i svoja saznanja objavila u knjizi “Znanost protiv religije: Što znanstvenici doista misle”. Prema njenom istraživanju, 34 posto znanstvenika se izjašnjavaju kao ateisti. Taj broj nešto je veći kod onih koji se bave prirodnim znanostima i penje se na 38 posto (Quora).

No, dodatnih 30 posto znanstvenika, pokazuje isto istraživanje, izjašnjavaju se kao agnostici, tj. na pitanje vjeruju li u postojanje Boga odgovaraju: “Ne znam postoji li Bog, niti se to može doznati”. Znanstvenika koji su apsolutno uvjereni u postojanje Boga vrlo je malo, tek oko 7 posto. Ukupno oko 28 posto znanstvenika izjasnilo se kao vjernici, iako i među njima najveći dio izražava određenu razinu sumnje u Božje postojanje".

Ateisti među poznatim fizičarima

"Iako rezultati navedenih istraživanja nisu sasvim usuglašeni, a pritom su sva istraživanja provedena u SAD-u gdje se opća populacija smatra nešto religioznijom nego u Europi, dostupni podaci evidentno demantiraju Bernardićevu tvrdnju da većina fizičara vjeruje u Boga.

Pa shodno tome ne može biti točna ni tvrdnja da su svi poznati fizičari redom bili vjernici. Uostalom, popis poznatih fizičara koji su se izjašnjavali ili se izjašnjavaju kao ateisti dostupan je i na Wikipediji, a mi ćemo ih nabrojati samo nekoliko: Žores Alferov, Hannes Alfven, John Stewart Bell, Hans Bethe, Niels Bohr, James Chadwick, Pierre Curie, David Deutsch, Richard Feynman, Stephen Hawking…", zaključuje se u analizi Faktografa.