Foto: Getty images

TURCI su u danas počeli glasati na referendumu koji bi mogao turskom predsjedniku Tayyipu Erdoganu dati nove široke ovlasti i izazvati najradikalnije promjene u političkom sustavu zemlje u njezinoj modernoj povijesti.

Prema istraživanjima javnog mišljenja tijesno vodstvo ima blok koji zagovara širenje Erdoganovih ovlasti. Ovim promjenama ustava parlamentarna demokracija bila bi zamijenjena predsjedničkim sustavom i Erdogan bi mogao ostati na vlasti do 2029.

Uoči glasovanja kurdski militanti u subotu navečer ubili su tjelohranitelja u napadu na vozilo koje je prevozilo lokalnog dužnosnika iz vladajuće stranke na jugoistoku Turske, objavili su izvori u službama sigurnosti. Kazali su kako su militanti izveli napad u okrugu Muradije u jugoistočnoj pokrajini Van. Drugi tjelohranitelj je ranjen u napadu.

Referendum je gorko podijelio naciju.

Erdogan i njegovi pobornici kažu kako su promjene potrebne kako bi se izmijenio sadašnji ustav kojeg su napisali generali nakon vojnog puča 1980. i izbjegle nestabilne koalicije te osiguralo da se zemlja može suočiti sa sigurnosnim i političkim izazovima.

Protivnici kažu kako ustavne promjene predstavljaju korak prema većem autoritarizmu u zemlji u kojoj je oko 40.000 ljudi uhićeno i 120 tisuća dobilo je otkaz ili je suspendirano u obračunu nakon propalog pokušaja državnog udara.

Erdogan uvjeren u pobjedu

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegova supruga Emine glasali su u nedjelju u Istanbulu na referendumu o jačanju predsjedničkih ovlasti.

"Vjerujem da će naš narod izabrati ono što se očekuje", rekao je Erdogan.

Ankete upućuju da bi rezultat mogao biti tijesan, no Erdogan je izrazio uvjerenost da će njegovi prijedlozi dobiti većinu.

Premijer Binali Yildirim, čija će dužnost ustavnim promjenama biti ukinuta, glasao je u obalnom gradu Izmiru, dok je Kemal Kilicdaroglu, vođa glavne oporbene Narodne republikanske stranke (CHP) glasao u Ankari.

"Danas glasamo o budućnosti Turske", rekao je  Kilicdaroglu, po agenciji Anadoliji. "Ako bude Božja volja, bit će dobar rezultat."

ČINJENICE O REFERENDUMU

Deustche Welle donosi odgovore na najvažnija pitanja o današnjem referendumu u Turskoj.

O čemu se zapravo radi?

Turci će se na referendumu izjašnjavati o tome treba li njihova država s parlamentarnog prijeći na predsjednički sustav. To bi značilo i ukidanje dužnosti premijera, pa bi predsjednik države, kojeg neposredno bira narod, istovremeno bio i predsjednik vlade. On bi time dobio znatno veće ovlasti: mogao bi utvrđivati državni proračun, imenovati i razrješavati ministre i suce te donositi dekrete. On bi smio biti i član političke stranke, što sada u Turskoj nije moguće. Turski predsjednik formalno morao istupiti iz stranke i "neutralno" obavljati predsjedničku dužnost. Kratko rečeno, sva vlast bi se koncentrirala u rukama predsjednika.

Tko želi promjene Ustava?

Oni, koji podržavaju Erdoganovu 'Stranku pravde i razvoja' (AKP) će zaokružiti 'evet' odnosno 'da'. Oni tvrde kako su ustavne reforme neophodne radi modernizacije vlade, koja bi na taj način bila sposobnija za prevladavanje svih današnjih političkih izazova.

Tko je protiv?

Reformu Ustava će odbaciti druge dvije snažne turske stranke. Tu su umjereni ljevičari 'Republička narodna stranka' (CHP) i ljevičarska 'Narodna demokratska stranka' (HDP). Grupe koje se bore za ljudska prava i demokratski pokreti će na referendumu zaokružiti 'hayir' što znači 'ne'.

Kraj turske demokracije?

Pojedini elementi podjele vlasti ostali bi i u promijenjenom Ustavu. Parlament bi tako kod određenih pitanja mogao poništiti odluke predsjednika, voditi svoje političke istrage ili čak s dvotrećinskom većinom smijeniti predsjednika.

Ali Erdogan već i u postojećem sustavu uspijeva podrivati demokratsku pravnu državu: oporbeni političari se zatvaraju i šikaniraju. Nakon propalog puča prošlog ljeta Erdogan je otpustio 2.700 sudaca. Zato je teško zamisliti da će Turska postati više demokratska ako sadašnji predsjednik dobije još više moći.

Hoće li Turci u inozemstvu biti jezičac na vagi?

Prema podacima turske vlade, u inozemstvu živi 5,5 milijuna Turaka, od toga samo u zapadnoj Europi 4,6 milijuna. Ukupan broj stanovnika u Turskoj je oko 80 milijuna, od toga 55 milijuna s pravom glasa. Tako da bi Turci koji žive u inozemstvu mogli na referendumu odigrati važnu ulogu.

Kako će referendum utjecati na položaj Turske u Europi?

Bez obzira na ishod referenduma, odnosi Turske i Europske unije su već sada teško narušeni. Turska vlada je u europskim zemljama špijunirala turske građane, Erdogan je optužio kancelarku Angelu Merkel i druge šefove vlada europskih zemalja da "primjenjuju nacističke metode".

Kakvo je trenutačno stanje?

Ispitivanja javnog mnijenja provedena krajem ožujka, nakon što je počelo glasovanje pismenim putem, pokazuju da je veliki broj birača još uvijek neodlučan.