Foto: iszd.hr, 123rf

INSTITUT za sinergiju znanosti i društva prije lokalnih izbora organizirao je zanimljivo natjecanje pod nazivom "Budi najbolji prognozer izbora". Ovo natjecanje bilo je dio projekta eksperimentalnog predviđanja izbornih rezultata koje uz pomoć upitnika vezanih uz preferencije birača predviđa pobjednika izbora. Ovaj put, ISZD prikupljao je podatke samo za područje Grada Zagreba. Rezultati provedenog istraživanja bit će objavljeni na njihovim web-stranicama.

Tijekom ranijeg projekta HRstat, isti institut prikupio je podatke o nezaposlenosti i neto plaćama u hrvatskim općinama i gradovima.

Usporedili smo kartu nezaposlenosti s objavljenim rezultatima jučerašnjih izbora i došli do zaključka da u najsiromašnijim hrvatskim općinama najviše birača svoje povjerenje poklanja HDZ-u.

Prema podacima koje je 2013. godine prikupio i obradio Institut za sinergiju znanosti i društva, najveća nezaposlenost vlada upravo u županijama, gradovima i mjestima koja su, prema objavljenim rezultatima, poklonili najviše glasova HDZ-u i njegovim kandidatima. Vladajuća stranka najbolje je prošla u mjestima u kojima je nezaposlenost iznimno visoka, preko 25 posto.

Predrag Bejaković u Financijskoj teoriji i praksi 2003. nezaposlenost definira kao "stanje u kojemu se dio radno sposobnih članova društva ne može zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobičajenu plaću". Iz grafika pred nama jasno je u kojim dijelovima zemlje je nezaposlenost i više nego visoka.

Gunja, Lovas i Otok za HDZ

Na krajnjem istoku Hrvatske, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao da vrijedi pravilo "Što teža situacija, više glasova za HDZ". Prema karti ISZD-a, najveća nezaposlenost na istoku zemlje vladala je među stanovništvom u ranim dvadesetim godinama života, čak 30 posto i više. Samo nijansu bolje stanje bilo je za sljedeću dobnu skupinu, onu od 25 do 29 godina. Na istoj karti vidimo da je najmanja nezaposlenost mlađih dobnih skupina, ali i svih ostalih u onim županijama i gradovima koji HDZ-u tradicionalno - ne vjeruju.

Božo Galić, starosjedioc na fotelji vukovarskog župana, i ovaj put je osvojio najveći broj glasova. HDZ-ovi glasači dali su mu 47,30 posto glasova. Gotovo dvostruko više od sljedećeg po broju glasova, Tomislava Pananića kojeg je podržao i nekadašnji HDZ-ov partner Most.

U Gunji, koja je prije tri godine pretrpjela ogromnu štetu u razornim poplavama, HDZ-ov kandidat za načelnika Anto Gutić dobio je 51,08 posto glasova. Ista stranka dobila je najviše glasova i u Općinskom vijeću, 47,34 posto. Slična je situacija i u Lovasu. Načelnica Tanja Cibran dobila je čak 65,37 posto glasova, dok će koalicija HDZ-a i HSS-a imati većinu i u Općinskom vijeću. Omogućilo im je to 66,43 posto glasova birača u ovoj općini. U Otoku je načelnik Josip Šarić, kandidat koalicije HDZ-a, HSS-a i HSP AS-a, kojeg su građani birali s 57,37 posto glasova podrške. Ista koalicija vladat će i vijećem s 57,73 posto glasova potpore.

Slavonija i Baranja vjerodostojno

Među 13 županija u kojima su birači uvjerljivo podržali HDZ nalazi se i Osječko-baranjska. Uz lošu ekonomsku situaciju, ovu županiju pogađa i velik broj osoba koje su svoj kruh odlučili potražiti izvan granica Hrvatske. Glasači HDZ-a, sudeći prema rezultatima izbora, nisu među njima.

Najveći broj glasova, 39,13 posto, za mjesto župana dobio je HDZ-ov kandidat Ivan Anušić.

U općinama ove županije slična je situacija i kada su u pitanju rezultati na lokalnim izborima. Građani Koške su s 80,69 posto glasova izabrali HDZ-ovog Zorana Kovačevića, koji je ujedno bio i jedini mogući izbor. Nije imao protukandidata. Većina u Općinskom vijeću također je pripala HDZ-u, imali su čak 67,98 posto glasova birača. U Dardi je Anto Vukoje dobio 54,06 posto i bit će načelnik u sljedećem mandatu, a najveći broj glasova u Općinskom vijeću, 43,13 posto, dobila je koalicija HDZ-a i HSU-a. Birači u Dražu odlučili su za načelnika izabrati HDZ-ovog Stipana Šašlina sa 63,21 posto, dok je 45,29 glasova podrške u OV dobio, opet, HDZ.

U Okučanima u Brodsko-posavskoj županiji načelnik je, s 63,94 posto glasova, postao HDZ-ov Aca Vidaković. U Općinskom vijeću sjedit će većina zastupnika iz HDZ-a, 59,43 posto. Ilija Galović dobio je 42,88 posto glasova za načelničko mjestu u Sikirevcima, HDZ je u ovom mjestu dobio 41,66 posto glasova za mjesta u Općinskom vijeću. Đuro Anđelković bit će HDZ-ov načelnik u Davoru. Podržalo ga je 52,77 posto birača. Više od polovice glasača, njih 54,26 posto, omogućilo je HDZ-u i većinu u Općinskom vijeću.

HDZ-ovo zaleđe

Suprotno županijama na zapadu i sjeveru zemlje, u kojima je, prema podacima ISZD-a, nezaposlenost stanovništva na niskim stopama, dalmatinske županije odlučile su nastaviti po starom. Uz visoku stopu nezaposlenosti, koja je već dio tradicije, i loše ekonomske pokazatelje, zadržat će i tradicionalnu vlast. Nedostatak posla nije poljuljao vjeru u vlast.

Zadarsku županiju HDZ smatra svojom utvrdom. S 50,11 posto osvojenih glasova, njom će naredne četiri godine upravljati HDZ-ov Božidar Longin.

Branko Dukić s 51,20 posto glasova postao je novi gradonačelnik Zadra, a i u ostalim mjestima HDZ je zadržao potporu birača. Bruno Bugarija dobio je 59,79 posto glasova na izborima za načelnika, a HDZ je u glasanju za Vijeće ostvario rezultat od 62,02 posto glasova. Tomislav Bulić dobio je 49,15 posto glasova u Benkovcu, a HDZ će u Vijeću imati polovicu mjesta. Dobili su 50,16 posto glasova. HDZ-ov Krešimir Ćosić bio je jedini kandidat za načelnika na Pašmanu, a 58,10 posto stanovnika ovoga mjesta odlučilo je da želi HDZ i u Općinskom vijeću.

Lička ljubav prema HDZ-u

Darko Milinović bit će lički župan u narednom mandatu. Dobio je 53,68 posto glasova.

Na čelu Perušića u Ličko-senjskoj županiji naredne četiri godine bit će HDZ-ov Ivica Turić koji je dobio 69,02 posto glasova. U Općinskom vijeću većinu od 71,71 posto ima koalicija HDZ-a i HSS-a.

U Dicmu u Splitsko-dalmatinskoj županiji Ivan Maretić dobio je 49,53 posto glasova i kandidat je s najvećim postotkom glasova za načelničku fotelju. HDZ ima većinu i u Vijeću, 50,95 posto.

Slična situacija je i u brojnim drugim mjestima u kojima je neupitni vladar ipak loša ekonomska situacija.