Koji su pravi interesi HDZ-a u koaliciji?

Dio javnosti smatra da je ugađanje HNS-u u resoru obrazovanja tek svjetonazorska crvena krpa da se umire lijevi birači i članovi jer oni su dosta osjetljivi na kurikularnu reformu i sve što se zbivalo oko nje, a da su pravi interesi zapravo negdje drugdje. Naime, mnogima nije jasno zašto je HDZ-u uopće trebao HNS, zašto HDZ nije išao na brže izbore. On je, čini se, bio u usponu. Budući da je HDZ prilično hermetična stranka, ne otkrivaju baš koji su im točno ciljevi i namjere, kolaju brojne spekulacije - od toga da si HDZ vašim rukama kupuje vrijeme za saniranje velikih problema kao što su Agrokor i INA, preko toga da Plenković želi razblažiti Karamarkov HDZ kako bi dobio neku manje radikalnu, europskiju demokršćansku stranku, a da si istovremeno čuva fotelju, do toga da treba požuriti s povlačenjem sredstava iz EU-a, osobito socijalnih fondova i fondova regionalnog razvoja koji su golemi, a navodno smo s tim u zaostatku tako da se može dogoditi da dođe kraj godine, a da mi ta sredstva ne povučeno. Ima li išta od navedenog veze s time? Za vas koji ste partner HDZ-u bilo bi politički mudro znati s kojim motivacijama oni ulaze u ovu priču. Vjerojatno ste to pokušali nazrijeti. Imate li vi neke informacije koji bi to motivi mogli biti?

Imam informacije i ove spekulacije koje ste naveli su skoro sve istinite. Naime, da su izbori 16. 7., HDZ bi dobio nešto više, ali bi zaustavio procese u ovom društvu – od Agrokora, preko povlačenja milijardi koje trebamo povući iz europskih fondova, do pada sustava jer se možda ne bi mogla sačiniti većina. Stoga društvo ne bi išlo u dobrom smjeru. Stajali bismo ili bismo još išli natrag. Reforma obrazovanja uopće ne bi uopće išla. Više od 100.000 obitelji koje su vezane uz Agrokor najednom bi ostalo bez primanja. To ne bi bilo dobro. To nisu spekulacije, to je istina. Istina je da i mi kao HNS to nismo htjeli jer novi izbori ne bi donijeli ništa novo, već samo produbljivanje jaza u ovom društvu. Još bi se više zabarikadirali u rovovima na lijevoj i desnoj strani, a naš cilj i cilj gospodina Plenkovića u ovome je isti – hajdemo smiriti strasti, hajdemo se ujediniti kao Hrvati i hajdemo odraditi nešto za građane Hrvatske. Idemo naprijed. Imamo slične stavove u mnogim razmišljanjima, HNS je unio svoje vrijednosti u ovu vladu i te vrijednosti su prihvaćene. Nama je izuzetno drago zbog toga i inzistirat ćemo na prihvaćanju tih vrijednosti. Drago mi je da smo uspjeli sačiniti stabilnu većinu kako bismo mogli provesti sve reforme koje nas čekaju.

Koje vrijednosti dijele HNS i HDZ?

Donijeli ste bitno drugačije vrijednosti, barem u odnosu na one koje su vladale u HDZ-u do nedavno. Neki ljudi sada odlaze iz HDZ-a nezadovoljni možda upravo tim svjetonazorom koji ste donijeli. No kakvi su stavovi HNS-a u pogledu gospodarstva? Vi ste kao liberali možda otvoreniji ideji otvorenog tržišta nego što si to može dozvoliti neka ljevija stranka. Kakva su vaša razmišljanja o tome?

Mi imamo plan rada vlade i strategiju njenog rada. Mi prihvaćamo tu strategiju u koju su unesene mnoge naše vrijednosti građanskog liberalizma. No u njoj se nalaze i vrijednosti očuvanja radnih mjesta i povećanja plaća našim radnicima i povećanje kvalitete života. To je osnova i platforma s kojom smo napravili dogovor s HDZ-om. Tu je riječ i o decentralizaciji, o spajanju gruntovnice i katastra, gdje nije bitno jeste li lijevi ili desni jer vam treba dokument kako biste mogli ići dalje graditi ili prodati česticu, a treba vam pet ili šest šaltera da ih sve obiđete i nekoliko biljega da to odradite. Mi želimo da građanin sve to ima na pladnju i da zna čega je vlasnik, tako da svoje vlasništvo može štititi. Zato idemo zajedno. Tu su vrijednosti iste - i HDZ-a i HNS-a i svih građana u Hrvatskoj. Naša je želja smiriti tenzije, vratiti povjerenje ljudi u politiku, smanjiti destrukciju i odlaske u ekstremno lijevu ili desnu stranu. Približavajmo se jedni drugima, izgradimo jedno tolerantno i otvoreno društvo.

Što će se dogoditi ako vas HDZ pokuša izigrati, ako vas je iskoristio za svoju priču, ako u biti neće ostvariti vaše zahtjeve s kojima ste došli?

Ova koalicija temelji se na povjerenju, na unošenju naših vrijednosti u nju i dobili smo obećanja da ćemo moći odraditi one zadatke zbog kojih smo ušli u vladu. Ako se to u nekom slučaju neće moći dogoditi, naravno da neće biti koalicije i da će HDZ morati tražiti drugog partnera. No ja osobno ne vjerujem u to. Naš je cilj da odradimo sve poslove koji nas čekaju i da potom damo građanima pravo da vide jesmo li dobro odabrali i odradili posao.

'Nećemo biti tako ultimativni kao Most'

Most se, ako ništa drugo, pokazao kao prilično principijelna stranka u nekim pitanjima. Hoćete li vi biti isto tako principijelni u smislu da ćete, ako stvari neće ići, jednostavno reći doviđenja?

Nećemo biti toliko principijelni kao Most, odnosno toliko ultimativni da se nešto mora napraviti, a što nije bitno za naše građane. Bit ćemo principijelni samo za one stvari koje su bitne našim građanima, a to je konkretno obrazovanje i zemljišne knjige.

Bilo je u igri još i ministarstvo pravosuđa. Ono bi se lijepo uklopilo s ministarstvom obrazovanja jer se oni u nekim segmentima preklapaju zato što postoje poveznice određenih ljudi u pravosuđu s ljudima na Sveučilištu u Zagrebu. Zašto ste odustali od tog ministarstva. Niste imali dovoljno ruku za sva ministarstva, ali zašto ste pustili baš to ministarstvo?

Kada smo razgovarali, imali smo devet ruku u saboru. Dogovorili smo i pravosuđe prvenstveno zato što mu također treba reforma. No pravosuđe i graditeljstvo su isto povezani jer je u pravosuđu gruntovnica, dok je u graditeljstvu katastar. Povezivanje tih dviju institucija bio nam je cilj. No kad je u predsjedništvu četvero ljudi reklo - nećemo glasati za ovu vladu, kakva god bila odluka predsjedništva i središnjeg odbora, vidjeli smo da ne idemo s određenim kapacitetom u vladu pa smo prepustili pravosuđe HDZ-u. S time da smo zajednički dogovarali tko će biti ministar, tko državni tajnik, a tko pomoćnici koji će raditi na ovom velikom poslu da se spoje zemljišne knjige.

'Državotvornost' i bolni rezovi

U našoj državi potrebno je odraditi neke bolne rezove, ima ljudi koji smatraju da je sasvim legitimno da tu liberali surađuju s ljevicom ili desnicom, kao što to rade drugdje u svijetu. Tu je kod nas situacija specifična jer su se HNS-ovci drastično razlikovali od HDZ-a po svjetonazoru. S druge strane, pokazalo se da biračko tijelo HDZ-a, kojeg njegovi birači doživljavaju kao najzaslužniju stranku za stvaranje države, može podnijeti neke bolne rezove ili žrtve. Primjerice, HDZ je mogao izručiti generale Haaškom sudu, za što SDP nije imao puno šanse. Ako je potrebno napraviti neke bolnije reforme, primjerice mijenjati prava radnika tako da treba olakšati zapošljavanje i zapošljavanje kako bi sustav prodisao, čini se da bi to lakše mogla odraditi tzv. državotvorna stranka, da to HDZ-ovi birači mogu progutati. Mislite li da je to povoljna situacija da se napravi nešto što se ne bi moglo sa SDP-om jer biste odmah protiv sebe imali i sindikate, ali i njihove argumente s plinskim bocama, šatorima, invalidima – rive i Savske.

Napravili ste dobru analizu, no ja moram reći da sa sadašnjom koalicijom s HDZ-om ne vidim izlazak ljudi na ulice. Ne vidim nikakve šatore, plinske boce i slično. To nam je cilj. Ne želimo više takve stvari u našem društvu ni s jedne niti s druge strane. Želimo pomiriti naše građane. Ja mislim da je HDZ sada spreman za to, posebno kada smo mi ušli u ovu koaliciju i donijeli naše vrijednosti u nju.

Znači li to da ne očekujete više ni 20 ili 50 tisuća ljudi koji čekaju tramvaj na Trgu bana Jelačića zbog kurikularne reforme?

Možda će biti ljudi na prosvjedima, no ja bih htio da to budu prosvjedi koji će nas obavijestiti o nekim stvarima koje ljudi očekuju, da se o tome informiraju građani, ali ne prosvjedi koji će biti antiprotivni; nego prosvjedi koji će biti za, koji će biti korektiv ovoga društva, koje ćemo prihvatiti kao dio društva u kojem građani slobodno govore. Mi moramo imati slobodu govora i moramo slušati građane. Većina građana će odlučiti jesmo li imali rezultate u ovoj vladi. Oni će odlučiti, na novim izborima, je li 130.000 naših glasova koje smo preferencijalno dobili na izborima zaista to, jesmo li tih 130.000 preferencijalnih glasova unijeli u ovu vladu i u konačnici dobili rezultate. Mislim da je rezultat najbitniji, a mi ćemo sve napraviti da na kraju imamo rezultat.

"Zalagat ćemo se za manje poreze i manje birokracije"

HNS u dijelu javnosti trenutno ima imidž stranke koja je osigurala uhljebljenje brojnih svojih ljudi u sektoru energetike. Vi taj imidž možete potvrditi, ali i okrenuti. Kako vi komentirati taj imidž koji se vidi na društvenim stranicama i po medijima. Što vi predviđate? Hoćete li izaći iz cijele ove suradnje kao netko tko nije ušao u nju samo radi nekog osobnog uhljebljenja ili uhljebljenja dobrog dijela stranke.

Mislim da kriterij za to treba biti samo rezultat. Neki naši ljudi bili su na izvršnim funkcijama u tvrtkama, osobito u energetskom sektoru i imali su vrhunske rezultate – od Janafa, preko HEP-a do Plinacra. Bilo je nekih mjesta gdje nije bilo rezultata i tamo više nisu bili isti ljudi, nego ih se mijenjalo. Primjerice, mi nismo zatražili ministarstvo zaštite okoliša i energetike jer bi nas se tako počelo povezivati s time. No mi to ne želimo. Želimo biti oni ljudi koji će provesti reformu u obrazovanju i reformu u gruntovnici i katastru. Po tome želimo biti zapaženi u ovom mandatu.

Hoćete li se zalagati i za smanjenje poreza?

I broja poreza i za rasterećenje građana porezom. To je zadatak HNS-a i naše opcije.

Uključuje li to i porez na nekretnine?

Da. Treba dobro sagledati kakav će biti porez na nekretnine, kakve i kolike će biti stope. Sve to treba revidirati. Osobito ako sada raste gospodarstvo, onda će se porezno moći osloboditi mnogi građani i mnoge tvrtke.

Zalagat ćete se i za smanjivanje birokracije i svim segmentima?

Birokraciju možda ne treba smanjivati, nego je treba učini efikasnijom da bude na usluzi svim građanima.

Mislio sam smanjivanje i skraćivanje birokratskih procedura, ne isključivo broj ljudi koji na njima rade.

Potpuno ste u pravu. Treba smanjiti broj procedura, provesti digitalizaciju, uvesti e-knjige, e-dnevnike, e-škole, e-zdravstvo. Trebamo puno jednostavniji pristup u komunikaciji s državom. Država mora biti dobra i kvalitetna javna usluga građanima. Ako će građani imati dobru i javnu uslugu, bit će zadovoljniji.

Imate li za kraj nešto za poručiti građanima?

Molio bih građane da budu strpljivi ovih dana, da ne nasjedaju na razne provokacije jer želimo napraviti vrlo kvalitetni vladu koja će tri godine raditi za dobrobit građana i Hrvatske.

Vjerujete da bi ova vlada mogla izdržati do kraja mandata? Što vam govori početno iskustvo do sada?

Prema ovoj komunikaciji u zadnjih nekoliko dana ja vjerujem da će ova vlada izdržati tri godine i tri mjeseca i da ćemo imati izvanredne rezultate. Da u to ne vjerujem i da ne preuzimam dio rizika i eventualnih posljedica, sigurno ne bih išao u to.