Ilustracija: 123rf

NOVINARKA BBC-ja Sophia Smith Galer u nedavnom članku piše o mogućim posljedicama potencijalnog izbacivanja mesa iz prehrane na globalnoj razini. U nastavku prenosimo dijelove njezinog članka.

"Postoji Svjetski dan bez mesa, ali što bi se dogodilo kada bi cijeli svijet odjednom potpuno prešao na vegetarijanstvo?

Puno toga.

Kad bi svi prihvatili vegetarijanstvo do 2050. godine, na svijetu bi ukupno bilo oko sedam milijuna smrti manje svake godine.

Emisije plinova povezane s hranom smanjile bi se za oko 60 posto, prema Marcu Springmanu, istraživaču oxfordskog programa Future of Food (Budućnost hrane). To bi se odnosilo na sve od odbacivanja crvenog mesa – koje se dobiva od stoke koja proizvodi metan, do ljudske prehrane.

No, farmeri u zemljama u razvoju mogli bi pretrpjeti značajnu štetu. Sušna i polusušna područja mogu se upotrebljavati samo za uzgoj životinja, poput Sahela u Africi pokraj Sahare. Nomadi koji tamo uzgajaju stoku morali bi se trajno naseliti negdje te bi izgubili kulturni identitet.

Prenamjena pašnjaka

Prenamjena bivših pašnjaka u prirodna staništa i šume ublažila bi promjenu klime i povratila izgubljenu bioraznolikost, uključujući i veće biljojede poput bizona te grabežljivce poput vukova, koje se prije tjeralo ili ubijalo kako bi se čuvala stoka.

Svatko tko je trenutno uključen u stočnu industriju morao bi potražiti novu karijeru – primjerice u agrikulturi, pošumljavanju ili stvaranju bioenergije.

Uklanjanje stoke?

Uklanjanje stoke poput ovaca zapravo bi moglo negativno utjecati na bioraznolikost, jer je njihova paša stoljećima pomagala oblikovanju zemlje – pa bi neki farmeri mogli biti plaćeni da čuvaju životinje zbog očuvanja okoliša.

Više ne bi bilo božićne purice – gubitak mesa značio bi i gubitak tradicija. Brojne zajednice diljem svijeta na vjenčanjima i svečanostima nude stoku kao darove.

Bez mesa bi se smanjila i mogućnost dobivanja srčanih bolesti, dijabetesa, moždanih udara i nekih vrsta rakova – i tako bi se uštedjelo 2-3 posto globalnog BDP-a koji otpada na medicinske račune.

Morali bismo zamijeniti meso u prehrani drugim vrstama hrane, posebno kad su u pitanju dvije milijarde pothranjenih ljudi u svijetu. Životinjski proizvodi sadrže više hranjivih tvari po kaloriji nego proizvodi poput žitarica i riže", piše Smith Galer.