Foto: FAH

ŠEF "PREPOROĐENOG" HNS-a, potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, prekjučer je lakonski stao u obranu najavljenog poskupljenja struje.

"To je problem koji je na tapeti već dvije godine. Oni koji najviše pitaju zašto će poskupjeti struja su trebali riješiti taj problem, pronalazi se model. Sigurno će morati poskupjeti jer obaveze koju su tu su velike i netko ih mora platiti", protumačio je tako Štromar, mirne duše objašnjavajući građanima kako će oni iz svojega džepa pokriti loše poslovanje državnog HEP-a i opću nesposobnost hrvatskih političara.

>> Stiže novo poskupljenje struje, "deblji" računi već od srpnja

Štromar je, nažalost, tek jedan u nizu među političarima i dužnosnicima koji ne vide nikakav problem u tome da hrvatski građani plaćaju zbog njihovih neuspjeha i propusta.

Nedavno se istom "političari upropastili, narod će platiti" logikom poveo i HDZ-ov ministar prometa Oleg Butković, i to prilikom dizanja cijena cestarina.

Butković: Dižemo cijene jer građani to žele

"Hrvatski građani su rekli da to žele, više od 500 tisuća potpisa je skupljeno da ne želimo prodati autoceste, što mislim da je bilo dobro i mi to podržavamo. Zato dižemo cijene, da se to može platiti. Drugo rješenje je bila prodaja ili monetizacija autocesta", u svibnju je izrecitirao Butković.

> NOVI UDAR vlada povećala cijene cestarina

Hrvatski građani tako iz godine u godinu snose teret dvojbenih odluka u državnim firmama, višestrukih farbanja tunela i vojski uhljeba koje su u te firme smještene.

Podsjetimo, prema procjeni ekonomista Ljube Jurčića koji je između 2008. i 2010. godine usporedio broj zaposlenika u hrvatskim i austrijskim javnim poduzećima, u Hrvatskoj trenutačno postoji višak zaposlenih koji se kreće između 25 i 30 tisuća ljudi.

Jurčić: Višak zaposlenih u državnim firmama od preko 25.000 ljudi

"Gledao sam broj zaposlenih u komunalnim i javnim poduzećima negdje između 2008. i 2010. godine. Uspoređivao sam, na primjer, elektroprivredu Austrije i HEP. Prema tim usporedbama, Hrvatska bi trebala imati maksimalno 5000 zaposlenih, a kod nas je bilo između 10 i 12 tisuća zaposlenih tada. Takvo je stanje bilo i u Ini, Hrvatskoj pošti, Šumama, Vodama... To nije bilo moje službeno istraživanje, tek usporedba. Sad je ta brojka možda pala nekoliko tisuća, na 25.000 radnika viška.
 
To vam se kod nas nitko ne usudi službeno raditi. Ako to i rade, onda ne objavljuju rezultate. Možda  u Ini i HEP-u postoje te analize, ali one neće vidjeti svjetlost dana jer bi se na noge odmah digli sindikati. Ponavljam, bilo je prirodnog odljeva, ali nije bilo radikalno, maksimalno je otišlo od 5 do 6 tisuća ljudi", rekao je Jurčić lani za Index.

Otada se ništa bitnoga nije promijenilo. Vladajući uhljebljuju, farbaju i dižu cijene, a građani - nastavljaju plaćati.