Foto: Pixsell/Goran Stanzl

SVAKE godine prvog dana nastave neke od škola diljem Hrvatske dovode svećenike da blagoslove djecu i održavaju vjerske obrede. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u tome ne vidi ništa sporno, a pravdaju se time da škole usko surađuju sa svima u svom životnom i radnom okruženju, pa tako i s crkvom.

Nakon što smo zatražili od Ministarstva znanosti i obrazovanja da nam komentiraju ovakvu praksu pojedinih škola, odgovorili su nam da je takva odluka isključivo na ravnateljima škola.

"U skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ravnatelji/ce su poslovodni i stručni voditelji školske ustanove. Stoga je odluka o tome hoće li se na prvi dan nastave u školama dijeliti blagoslov, uz početak nove školske godine, isključivo u njihovoj nadležnosti", stoji u odgovoru Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ministarstvo tako pere ruke od odgovornosti te su nam umjesto odgovora na naša pitanja je li svećenicima mjesto u školama te može li MZOS nešto poduzeti da se ovakve stvari ne događaju, samo odgovorili da nam "žele skrenuti pozornost da su škole žive zajednice koje usko surađuju sa svima u svojim životnim i radnim okružjima, pa tako i s lokalnom zajednicom, raznim organizacijama civilnoga društva, udrugama, kulturnim društvima pa tako i s Crkvom".

Uz to su još dodali da djeca i roditelji koji ne žele nazočiti blagoslovu to ne moraju.

"Napominjemo da svako dijete, kao i roditelj, koje iz bilo kojeg razloga ne želi nazočiti blagoslovu, može to učiniti, upravo zbog dosljednog poštivanja ljudskih prava sviju", stoji u odgovoru Ministarstva.

Pravobraniteljica upozorila MZOS da se to protivi interesu djece

Takvim odgovorom jasno je da Ministarstvo ne poduzima ništa kako bi se ovakve situacije događale, unatoč tome što je i Ured pravobraniteljice za djecu upozorio MZOS da je uključivanje vjerskih sadržaja u programe i sadržaje koji su namijenjeni svim učenicima protivno interesu djece drugih svjetonazora.

Pravobraniteljica za djecu, Ivana Milas Klarić, u razgovoru za Index istaknula je da su proteklih godina dobivali obavijesti i pritužbe roditelja da se u nekim školama organiziraju vjerski sadržaji izvan nastave vjeronauka, da se upriličuju zajedničke molitve i održava se blagoslov u prostoru škole ili se učenike i odgojno-obrazovne radnike obvezuje da povodom početka školske godine prisustvuju vjerskim obredima u crkvi.

"Budući da je riječ o postupcima koji nisu bili u skladu s odobrenim programom vjeronauka, a ni s voljom roditelja, upozorili smo u više navrata Ministarstvo znanosti i obrazovanja na to, a pojedine slučajeve prijavili smo prosvjetnoj inspekciji koja je postupala i izrekla mjere pojedinim školama.

Na početku svake školske godine upućujemo zbirnu preporuku Ministarstvu znanosti i obrazovanja o zaštiti prava i interesa djece u odgoju i obrazovanju, u kojoj se nalazi i preporuka da Ministarstvo upozori odgojno-obrazovne ustanove na nužnost poštovanja propisa o izvedbi vjeronauka i vjerskog odgoja u odgojno-obrazovnim ustanovama, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Konvencije o pravima djeteta", rekla nam je dječja pravobraniteljica.

Ističe kako nije problematičan sam dolazak svećenika i predstavnika vjerskih zajednica na školske priredbe ili njihovo sudjelovanje u izvedbi nastave vjeronauka na način i pod uvjetima koji su predviđeni zakonima, za učenike koji su odabrali pohađati vjeronauk.

"Vjerskim sadržajima mjesto je u crkvi, a ne na školskoj priredbi"

"Naša su se dosadašnja upozorenja i preporuke Ministarstvu odnosili na situacije u kojima se obvezivalo sve učenike da sudjeluju u vjerskim sadržajima i na misama, uključujući i one koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi.

Smatramo da je za učenike vjernike ovakve sadržaje bolje organizirati u crkvi, odnosno u vjerskim objektima ili na nastavi vjeronauka, a nikako ne na javnoj školskoj priredbi prvoga dana škole, gdje se očekuje sudjelovanje sve djece i cilj je izgrađivati zajedništvo učenika, nastavnika i roditelja u ostvarivanju zadaća odgoja i obrazovanja. Pogotovo je to važno za učenike prvog razreda koji će i na temelju tog svoga prvoga susreta sa školom izgrađivati vlastitu sliku o školi, učenju i svijetu koji ih okružuje", rekla nam je Ivana Milas Klarić.

Istaknula je kako obvezivanje djece na sudjelovanje u vjerskim sadržajima - uključujući i onu djecu koja nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi - izvan vjeronaučne nastave, upućuje na njihovu diskriminaciju po osnovi vjere ili uvjerenja, kao i povredu Konvencije o pravima djeteta kojom je svakom djetetu zajamčena sloboda misli, savjesti i vjere.

Od Ministarstva znanosti i obrazovanja tražila je da s tim upozna sve odgojno-obrazovne ustanove.

"Takvo uključivanje suprotno je i jednoj od osnovnih dimenzija prava na obrazovanje (prihvatljivosti/acceptability) koja je proklamirana Nacionalnom strategijom za prava djece u RH za razdoblje od 2014. do 2020. Tom Strategijom utvrđeno je da "kvalitetno obrazovanje treba biti bez diskriminacije, relevantno i kulturalno odgovarajuće za sve učenike. Od učenika se ne bi smjelo očekivati da se prilagođavaju bilo kojoj religiji ili ideologiji". Stoga bi eventualno očekivanje djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova da će djeca, koja nisu vjernici i kojoj se to ne sviđa, sama napustiti takve aktivnosti u školi zbog toga što sadrže vjerske elemente, značilo nepoznavanje potreba, osjećaja i prava djece, kao i nerazumijevanje vlastite obveze da se svakom djetetu zajamči ravnopravan položaj unutar odgojno-obrazovne ustanove", zaključila je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.

"Učenici nam se žale da se osjećaju nelagodno"

Razgovarali smo i s Alanom Sorićem, odvjetnikom i članom Upravnog odbora sekularne udruge Protagora, koji nam je naveo da se svake godine redovito događa da ravnateljice ili ravnatelji dovedu svećenika da obavi obred u školi.

"Još je češće da izvjese raspored za prvi dan pa piše 1. sat matematika, 2. hrvatski, 3. odlazak na misu. Ima učenika koji ne žele ići, ali se to ne usude reći pa se žale roditeljima koji nas kontaktiraju. Dosad je Ministarstvo reagiralo po pritužbama, a uvijek ispadne tako da su to škole slučajno izvele i pravdaju se da je odlazak na misu fakultativan, iako u praksi nije tako.

Koliko vidimo nismo primijetili provjerava li Ministarstvo takve stvari, kao ni poduzima li išta da se to ne ponovi. Tu se radi se o očitoj manipulaciji i pritisku na sve učenike da idu na misu, da sudjeluju u vjerskim obredima, a što je kršenje njihovih prava na slobodu vjeroispovijesti te je suprotno svim načelima javnog obrazovanja", rekao nam je Sorić, navodeći kako je jasno da u MZOS ne vide u tome problem.

S druge strane, učenici koji se žale osjećaju se kaže, nelagodno, diskriminirano i smatraju da to nije u redu.

Osim od roditelja, dobivaju pritužbe i od učenika u srednjim školama, koji se kaže ne usude imenom i prezimenom ići s pritužbom jer znaju kažu kako će se u školi odnositi prema njima ako doznaju za žalbu.

"Moje mišljenje je da u javnim školama nema mjesta vjerskim obredima niti bi škole trebale sudjelovati u tome. Maksimum kojeg škole mogu dati je da obavijeste učenike da će se održati određeni vjerski obred u vrijeme kad se ne odvija redovna nastava", zaključio je Sorić.