Foto: FaH/Der Standard

AUSTRIJSKI Der Standard objavio je veliku analizu pod naslovom "Tita demontirali u Zagrebu" o tome kako je "u državama bivše Jugoslavije povijest prisutna u politici" i da "ljevica uzdiže Titovo naslijeđe, dok se desnica bavi revizionizmom".

Ističe se da je preimenovanje Trga maršala Tita "mjesecima izazivalo kontroverze" i da je na kraju zagrebačka skupština glasala da se naziv trga promijeni "iako je Tito sigurno najpoznatiji Hrvat u svijetu". Konstatira se da je inicijativa za preimenovanje Titova trga došla od "ekstremno desne stranke koju je suosnovao bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović" i da je dugogodišnji gradonačelnik Milan Bandić trebao "novu malu stranku da bi imao većinu u gradskoj skupštini".

“U Hrvatskoj debata o povijesnoj ulozi Tita redovito dovodi do izljeva emocija i žestokih političkih obračuna između njegovih osporavatelja i podržavatelja. Za Hasanbegovića je Tito ništa drugo nego totalitarni vođa koji je nakon Drugog svjetskog rata naredio zločine i kršio ljudska prava. Za Titove podržavatelje s područja bivše Jugoslavije je antifašizam koji Tito personificira, jedina pozitivna ideologija s tradicijom i s kojom se ljudi identificiraju ako se žele odmaknuti od dominantnog nacionalizma", piše Der Standard i citira njemačku povjesničarku Marie-Janine Calic koja jugonostalgiju i titonostalgiju tumači kao svjestan odgovor na prevladavajući nacionalizam u državama koje su nastale na području bivše Jugoslavije.

Neutješna hrvatska sadašnjost dovodi do idealiziranja Titove Jugoslavije

Naročito za mlade ljude koji su bili djeca tijekom raspada Jugoslavije, bijeg u idealiziranu prošlost je izraz nade da je moguće barem na nešto biti ponosan s obzirom na neutješnu i besperspektivnu sadašnjost, piše Der Standard i podsjeća da su 1990-ih u Hrvatskoj uništene tisuće antifašističkih spomenika. Cilj je takvih poteza - koji uključuju i preimenovanje ulica i trgova - na području bivše Jugoslavije bio "izbrisati svaku simboličku poveznicu s Jugoslavijom".

Der Standard napominje da je "u Hrvatskoj različito sjećanje na Jugoslavije trajna tema, iako instrumentaliziranje povijesti ne rješava niti jednu aktualnu temu, poput nezaposlenosti" i da desnica odbija "svako naslijeđe Jugoslavije", dok ga ljevica promatra kao "rezervoar svojeg identiteta". "Desnica u Hrvatskoj se najviše bavi revizionizmom, i to tako da se NDH u kojoj su vladali fašistički ustaše glorificira, ustaški zločini umanjuju ili poriču i uspostavlja se kontinuitet NDH sa sadašnjom Hrvatskom."

U Hrvatskoj ima sve više čežnje za tradicijom ustaša

Najnoviji primjer toga su prijepori oko ploče u Jasenovcu s ustaškim pozdravom, a obrana pozdrava "Za dom spremni" je izraz "čežnje nacionalistički nastrojenih Hrvata za tradicijom ustaša". Predviđa se i da će vlada na čijem je čelu Andrej Plenković predložiti zakon koji zabranjuje "ne samo fašističke, nego i komunističke simbole".

Revizionizam u Hrvatskoj sve više jača, a podržava ga Katolička crkva, smatra austrijski list u svojoj analizi. Kao primjer toga se navodi primjer revizionističkog dokumentarnog filma o Jasenovcu (u režiji Jakova Sedlara, op.a.) koji je pohvalio Hasanbegović, a prikazan je i na satu vjeronauka u Sisku. Der Standard zaključuje da u Hrvatskoj ima sve više pristaša ustaša, ali i u Bosni i Hercegovini.