Foto: Pixsell/Filip Brala

PODACI Eurostata Hrvatsku su zakucali na dno ljestvice. Danas objavljene brojke pokazuju da Hrvatska ima najveći pad zaposlenih među zemljama Europske unije.

>> Hrvatska ima najveći pad zaposlenosti u Europskoj uniji

Hrvatska je u drugom kvartalu ove godine imala pad zaposlenosti od 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je najlošiji rezultat među zemljama EU-a. Gori je od Rumunjske, Grčke i Bugarske.

Taj podatak je vrlo interesantan, čak i atraktivan, a naročito u kontekstu činjenice da je prošle godine HDZ-ova Ivana Maletić, autorica gospodarskog programa te stranke, tvrdila da će HDZ, kad dođe na vlast, otvoriti 180 tisuća radnih mjesta.

Plenković se mjesecima hvalio padom nezaposlenosti

Premijer Plenković početkom srpnja hvalisao se kako je nezaposlenost u Hrvatskoj pala ispod 170 tisuća. Ustvrdio je kako je to "najniži broj u apsolutnom iznosu od 1990. godine". Nije propustio ni pohvaliti se čak i rastom zaposlenosti, dodavši kako očekuje da će "vladine mjere omogućiti da se do kraja mandata dođe do 68 posto zaposlenosti u Hrvatskoj".

"A s ovim trendovima i mjerama koje ćemo poduzimati, vjerujem da smo na dobrom putu", govorio je premijer.

Možda Plenković nije primijetio sve prazniju Slavoniju i gužve na peronima i terminalima prema Dublinu ili Stuttgartu.

Ispravila ga je čak i Kolinda

Da je Plenkovićevo hvalisanje potpuno šuplje, uočila je čak i predsjednika države. Kolinda Grabar Kitarović je prilikom nedavnog posjeta Lici rekla kako su brojke o nezaposlenosti krive te da je iza njih zapravo podatak o odlasku građana iz Hrvatske.

"Brojke o padu nezaposlenosti su krive brojke. One su rezultat odlaska ljudi iz ruralnih krajeva u urbane centre ili u neku drugu državu", rekla je predsjednica.

Predsjednica je, dakle, na premijerovu samohvalu odgovorila koristeći elementarnu logiku, rekavši kako pad broja nezaposlenosti nije nikakav rezultat povećanja broja zaposlenih, ili nekih sličnih akcija vladajućih, nego naprosto rezultat sve većeg iseljavanja ljudi iz Hrvatske - što sigurno nije nešto čime bi se ijedna vlast trebala hvaliti.

Problem odlaska iz Hrvatske

Plenković je u međuvremenu priznao da postoji problem odlaska iz Hrvatske, ali kako ipak "relevantni podaci pokazuju da je danas oko 50.000 više zaposlenih nego prije dvije godine, a 25.000 više nego lani".

"Broj nezaposlenih mladih ljudi pao je s 50 posto prije nekoliko godina na današnjih 34 posto. Činjenica je da se stanje na tržištu rada popravlja", govorio je Plenković. Naravno, to je bilo prije objavljenih Eurostatovih podataka koji su srozali Hrvatsku na razinu premijerove retorike.

Šonje: Plenković se hvata za slamku

Nakon objave najnovijih podataka Eurostata, razgovarali smo s ekonomistom Velimirom Šonjom.

"Treba imati na umu da su ovo procjene na bazi nacionalnog izračuna, što znači da nije anketa o radnoj snazi koja bi bila pouzdaniji izvor. Ali čak i kad bude objavljena anketa o radnoj snazi, neće pokazivati neku bitno drugačiju situaciju. Ugrubo rečeno, što se tiče zaposlenosti, vrtimo se oko nule. Naš gospodarski rast nije dovoljan. U ovom trenutku ga imamo, ali on nije dovoljan da proizvede značajnije povećanje zaposlenosti", rekao je Šonje.

Na upit što bi takva "nula" značila za buduću ekonomiju i stanje mirovina, Šonje nam je rekao kako je ova "nula" - vrlo loša.

"To je posljedica naših već dosta dobro poznatih slabosti i neprovođenja reformi. Situacija pokazuje samo da rast koji imamo nije dovoljno brz", smatra Šonje.

Zanimalo nas je ima li Plenkovićeva retorika o padu broju nezaposlenih nekakvu čvrstu pozadinu zbog koje može biti zadovoljan.

"Nezaposlenost pada zbog emigracije i starenja stanovništva"

"Pad nezaposlenosti je činjenica. Ali isto tako znamo da je najveći dio pada nezaposlenosti s jedne strane povezan s emigracijom, a s druge strane sa starenjem stanovništva i odlascima u mirovinu. U uvjetima smanjenja populacije zapravo imamo stagnaciju zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti", rekao nam je Šonje.

Upitali smo ga što misli zbog čega se onda Plenković hvali, ako već nema nekog konkretnog pomaka.

"Mislim da je riječ o hvatanju za slamku preko nekakvih pozitivnih podataka i izvlačenju cijele priče izvan šireg konteksta. Širi kontekst je taj da mi nemamo uspješno gospodarstvo, bez obzira na ove stope rasta", rekao nam je Velimir Šonje.

Ljubo Jurčić: Nije dobro

O istoj temi razgovarali smo i s ekonomskim analitičarom Ljubom Jurčićem.

"U svakom slučaju, nije dobro. Godinama već govorim kako ne treba gledati nezaposlenost, nego treba gledati broj zaposlenih. Zaposlenost zapravo raste samo u turističkoj sezoni, i to ne onoliko koliko je nekad bilo. Vidjeli ste, nedostajalo je sezonaca i ove godine", kaže Jurčić.

"Pločama i turizmom prikrivaju se stvarni podaci"

"Mislim da se sada namjerno plasiraju priče o jednoj i drugoj ploči (Trg maršala Tita i HOS-ova ploča u Jasenovcu, op.a.) da se ne vidi kako se ljudi iseljavaju, da proizvodnja pada, a da nam se turizam događa. Ovi rezultati turizma nisu rezultati hrvatske ekonomske politike, nego je to zapravo kombinacija naše prošlosti, položaja, prirodnih ljepota i spleta okolnosti da turizam u Europi raste stopom 3,5% godišnje pa se onda prelijeva kod nas. I sad se tim pločama i turizmom prikrivaju stvarni podaci da nam industrijska proizvodnja i zaposlenost pod kontrolom politike pati", smatra Jurčić.

Brod bez motora i kormilara

"Okolnosti su super, Europa je stabilna, traži robu i nama raste izvoz, ali ne zahvaljujući našoj politici, nego potražnji robe na svjetskom tržištu. Turizam u Europi raste od 2010. stopom od prosječno 4 ili 5% i to se prelijeva kod nas. To nema veze s nama. Mi nemamo pod nadzorom hrvatsku ekonomiju. Vrlo mali udio hrvatske proizvodnje je pod nadzorom hrvatske ekonomske politike. Svaka zemlja to ima oko 80% pod kontrolom, a kad dođe neka kriza, ona pojača intenzitet u privredi koju ima pod kontrolom. Hrvatska to nema. Mi smo kao brod na pučini bez motora i kormilara. Ako struja ide u dobrom smjeru, mi dobro plovimo. Ako ne ide, nemamo ni kormilo niti motor da se okrenemo", rekao je Ljubo Jurčić za Index.