Foto: Spezia Calcio, Getty Images/Guliver Image

BIO je prvak svijeta s klubom i reprezentacijom, osvojio je Ligu prvaka i UEFA Superkup, olimpijsku broncu i U21 Europsko prvenstvo, a jedini naslov prvaka u nacionalnom prvenstvu osvojio je s kineskim Guangzhou Evergrandeom. "To je CV Alberta Gilardina, jednog od najvećih talenata u povijesti talijanskog nogometa". Tako je talijanski drugoligaš Spezia predstavio svoje najnovije pojačanje.

S 35 godina Gilardino je potpisao za 12. klub u karijeri, a iako je imao ponudu iz Premiershipa, odabrao je ostanak u Italiji.

Proslavljeni napadač je u srpnju napustio Pescaru nakon pola godine i par nastupa bez pogotka, a nakon tri mjeseca neizvjesnosti potpisao je za Speziju na dvije godine.

Gilardino je dobio dres s brojem 10 i postao prvi igrač Spezije s titulom svjetskog prvaka.

Bivša zvijezda Parme, Milana i Fiorentine navodno je odbila ponudu engleskog Crystal Palacea i kanadskog Montreala.

Teška nesreća mogla mu je uzeti sve: Golf je sletio u rijeku, a 19-godišnji wonderkid spasio sebe i prijatelje od sigurnog utapanja
 
U Serie A je debitirao sa 17 godina u dresu Piacenze, baš protiv Milana, u čijem je dresu ostvario najveće uspjehe. Prvu seniorsku sezonu okrunio je s tri pogotka, a nakon ispadanja Piacenze prešao u Veronu gdje je u dvije sezone zabio pet golova. U tom periodu je doživio tešku nesreću i zahvaljujući brzoj reakciji izbjegao smrt i spasio živote svojih prijatelja.

Tada 19-godišnji Gilardino sjedio je za volanom svog Golfa i vraćao se s prijateljem i dvije djevojke iz restorana kada su ga zaslijepila svijetla kamiona koji je vozio u suprotnom smjeru. Golf je sletio s ceste u rijeku, a već ozlijeđeni Gilardino odmah je otvorio vrata i uspio izaći iz auta te pomoći prijateljima. "Da nije bilo njegove brze reakcije, vjerojatno bi se utopili", pisala je tada Gazzetta dello sport. U nesreći je zaradio 12 šavova, krhotine stakla porezale su ga po licu, a slomljena mu je i prsna kost, zbog čega je propustio dobar dio sezone. Iako je priznao da je iza njega traumatično iskustvo, vratio se još jači i nastavio svoj strelovit uspon.

Ancelotti ga nije volio, Prandelli ga je obožavao

Već 2001. Parma je otkupila polovicu prava na Gilardina, a godinu kasnije Cesare Prandelli inzistirao je a otkupu druge polovice, što je značilo i promjenu sredine za nekadašnjeg hrvatskog reprezentativca Anthonyja Šerića koji je poslan u suprotnom smjeru. Gilardino je u početku bio u drugom planu, iza Brazilca Adriana i Rumunja Mutua, no već je u sljedećoj sezoni, nakon odlaska Adriana u Inter, zabio 23 gola u prvenstvu, jedan manje od prvog strijelca lige Andreja Ševčenka. Isti broj golova zabio je i naredne sezone i opet ostao na drugom mjestu lige strijelaca, a u 97 utakmica za Parmu zabio je čak 51 gol.

Milan ga je u ljeto 2005. nakon izgubljenog dramatičnog finala Lige prvaka protiv Liverpoola kupio za 25 milijuna eura, u prvoj sezoni je zabio 17 golova u 34 ligaška nastupa, ali je potpuno zakazao u Ligi prvaka ne zabivši niti jedan gol. I sljedeća je sezona bila razočaravajuća, a nakon što je odsjedio novo finale s Liverpoolom 2007., izrazio je nezadovoljstvo svojim statusom. Ubrzo ga je Carlo Ancelotti vezao za klupu što je za Gilardina, kako je sam rekao, bio najteži period u karijeri.

Spasio se u Fiorentini i nadmašio Batistutu

Spas je pronašao u Fiorentini, gdje ga je doveo nekadašnji trener Prandelli, a dočekali bivši suigrači iz Parme Adrian Mutu i Sebastien Frey. S "Violama" je u prvoj sezoni zabio 19 golova, postao najmlađi igrač sa 100 golova u Serie A, a onda srušio i rekord Gabriela Batistute s 10 golova u europskim natjecanjima u istom dresu.

Statistiku je nastavio puniti u dresu Genoe i Bologne, a 2014. otišao u Kinu zaraditi koji milijun prije povratka u domovinu na posudbu ponovo u Fiorentinu, koja ga je odbila otkupiti na kraju sezone. Uskočio je Palermo i vratio ga s Dalekog istoka. Napustio je Firencu sa 63 gola u 157 nastupa, nigdje nije postigao više. U Palermu je zabio posljednji, 188. gol u Seriji A, a onda po šest mjeseci igrao u Empoliju i Pescari. U 2017. je upisao samo tri nastupa. 

Trenutno deveti najbolji strijelac u povijesti Serie A sa 188 golova, ali i jedini još aktivni igrač iz Top 10 na vječnoj listi.

Italiji je pomogao do svjetskog zlata, a i danas drži rekord U21 reprezentacije

No, više od svih klupskih uspjeha Gilardinu znači naslov svjetskog prvaka do kojeg je stigao s Italijom 2006. u Njemačkoj pobjedom protiv Francuske u finalu.

U reprezentaciju je ušao 2004. pod Marcelom Lippijem, s titulom U21 europskog prvaka, najboljeg igrača i najboljeg strijelca turnira, a i danas je najbolji strijelac u povijesti mlade talijanske reprezentacije (19 golova u 30 nastupa).

Iste jeseni zabio je prvi gol za Italiju i osvojio čovjeka koji je Italiju niti dvije godine kasnije doveo na svjetski tron. Gilardino je odigrao važnu ulogu, zabio je u skupini za remi s SAD-om i asistirao Alessandru Del Pieru u rušenju Njemačke za plasman u finale.

Izbornik Roberto Donadoni prvi mu je dao kapetansku traku, ali ga otpisao za Euro 2008. zbog loše forme u Milanu, Lippi ga je vratio čim se vratio na klupu "Azzura" iste godine, a Gilardino mu se odužio briljantnim partijama, hat-trickom protiv Cipra u 13 minuta, a zatim i pogotkom protiv Irske za 2:2 i izravan plasman na SP 2010. godine. Nakon debakla na tom turniru izbornik je postao Cesare Prandelli, a pod njim je Gilardino "u najboljim godinama" opet zablistao. U 57 nastupa za Italiju skupio je 19 golova.