Index.hr

18:14 • 29.6.2017. • POSTAVI INDEX ZA HOMEPAGETRAŽI
Xmag
Obavijest:
1. studenoga ovaj forum se arhivira i gasi. Pozivamo posjetitelje da se presele na novi forum (http://www.index.hr/indexforum/).
Kritike i sugestije šaljite na email forum(at)index.hr
Forum
Odaberi skin: DefaultDefaultgrassRoseButterOcean 
IndexKlubBroj članova:  
Online članova:  

Mirodije, zacini i ljekovito bilje u prehrani (Tema)
stranica 3


 topic locked
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Aktivne teme | Pretraživanje
Index.hr Forum -> Život -> Gastronomija

Autor Sadržaj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 00:07 | Naslov: Mirodije i zacini Prikaži/Sakrij | Citiraj


Zajedno sa kolegama sa foruma pokusati cemo Vam napisati nesto o mirodijama, zacinima i ljekovitom bilju u prehrani.

Nadam se da ce Vam bit zanimljiva tema.
Ocekujemo  diskusiju.

Velika količina mirisnog bilja nalazi se samonikla u prirodi, kao korov. Često se kod nas koristi naziv \"ljekovito bilje\" i za ono ljekovito, i za aromatično. Teško je izdvojiti začine, mirodije i aromu. 

Začini nisu isključivo biljnog podrijetla, iako je najveći broj takav. 

Mnoge biljke, u početku korištene kao začinske, kasnije su se počele koristiti kao ljekovite; nekima je ustanovljeno konzervirajuće te antibaktericidno djelovanje, što potječe od eteričnog ulja u njihovu sastavu. Pojedine biljke imaju višestruku upotrebu, između njih nema pravih granica podjele te se mogu koristiti kao ljekovito i aromatično bilje, bilo da se radi o kultiviranom ili samoniklom bilju. Tu tu tu botaničke porodice: usnatice, štitarke, krstašice, glavočike, kozlaci, ljiljani, odoljeni, sljezovi, zijevalice te pomoćnice.

Tu grupu od desetak porodica općenito nije ni polovica od svih porodica u kojima su inače zastupljene naše važnije domaće ljekovite biljke za svekoliku upotrebu. 

U svijetu se svagdje koriste najprije njihovi domaći, a tek nakon njih uvozni začini, premda postoje odgovarajući propisi kojima se regulira njihova upotreba te određuje minimalna kvaliteta, s finoćom i originalnosti mirisa. 

Grupa svih začinskih biljaka velika je. Neke su biljni začini, a ujedno su dio skupine koju čine one najvažnije biljke medicine i farmacije, kao: ljekovita vrsta Brassica nigra - crna vrzina, koju zovemo i gorušica, sa začinom sjemenom, bijela gorušica - Sinapis alba (sjeme), paprena metvica - Mentha piperita (list) te majčina dušica - Tymus serpyulum (cijela biljka). Tek nakon njih slijede biljke: stolisnik (nadzemna biljka), iđirot (podanak), crni i bijeli luk, crijemuš (list, lukovica, plod), celer (cijela biljka), hren (korijen), pelin (cvjetni pupoljak), žutika (suhi plod), paprika (plod), kim (plod), ruta (list), korijadar (plod), vrtni šafran (završeci tučaka), borovica (plod), bijela očajnica (list), bijeli i žuti kokotić (sjemenka i vršak biljke), sve vrste metvice (list), bosiljak (koji je nenadomjestivi prigodom pripreme umaka od rajčice(list), origano (list i osušeni vršak biljke u cvatu), kadulja (list), čubar (cijela nadzemna biljka), dubačac (list i vršak biljke) te vratič (mladi listovi) i druge. Iz skupine biljaka uglavnom korištenih u narodnoj medicini, koriste se i kao začin: trstika (korijen), anis (sjeme), kopar (plod i list), lovor (list), ljupčac (list, korijen), matičnjak (svjež list), mažuran (list i cvijet), peršin (cijela biljka), ružmarin (list), timjan (list i cvijet), anđelika (cijela biljka), dobričica (list), divlja mrkva (mladi listovi i mladi korijen), pastrnjak (list, plod, korijen), primorski vrisak (list), nevesika (plod), ranilist (list, korijen) i poljska gorišica (sjeme). 

Sve te biljke možemo upotrebljavati  osušene, a još je bolje koristiti ih u svježem stanju. Ako koristimo svježe i ako se radi o listovima, možemo ih spravljati po svom ukusu i na razne načine, onako kako inače spravljamo povrće. Inače se ne koristi list dok biljka cvate, no to pravilo ne vrijedi kod biljaka koje se koriste i kao začin. 

Biljni začini su zdravi. Ponekad se premalo prepoznaje važnost sirovih začina i svježih samoniklih biljaka za zdravlje. One ne samo da pomažu u gotovljenju jela, obogaćuju jelovnik, nego su i dobri, prirodni lijekovi. Nema razlike između začinske biljke, aromatične, ljekovite biljke te biljke za pripremu dobrog ljekovitog čaja. Neke su nam ipak odavno poznate kao naše mirodije. Premda, nažalost, živimo u sve zagađenijim uvjetima, od mnoštva biljaka neke se ipak mogu sa sigurnošću odmah raspoznati, a treba ih potražiti u prirodi.
Jadranski pojas, uz makiju i garik, spada u najsiromašnije područje što se tiče prehrambenih mogućnosti kroz godinu. U tom se području tek u proljeće i jesen može sabrati nešto zeljastih dijelova i divljih plodova. Kamenjar i slanjače uz more te ostale slobodne površine Jadrana pružaju nam puno veće mogućnosti u pogledu sabiranja jestivih elemenata divlje flore kroz cijelu godinu.

Ukratko- začini su materije organskog, obično biljnog i neorganskog porijekla koje imaju osobine da dodavanjem u malim količinama mogu popraviti ukus, boju i miris namirnica. Nemaju hranjive vrijednosti ali su korisne u ishrani jer popravljaju apetit i imaju određena ljekovita svojstva.
Najčešće korišteni začini kod nas su : kuhinjska sol, paprika, biber, ocat, cimet, kim, lovor, anis, vanilija, karanfilić.. neki začini u velikim količinama postaju štetni jer nadražajno djeluju na osjetljive sluznice pojedinih organa oštećenih akutnim ili kroničnim zapaljenskim procesima.


RECEPTI

Hrskava janjetina:
60 dag janjećeg filea bez kosti
10 dag maslina
maslinovo ulje
2 režnja češnjaka
6 grančica peršina
4 grančice bosiljka
2 grančice majčine dušice
limunov sok
20 dag lisnatog tijesta

za prilog – «ratatouille»
1 patlidžan
1 glavica luka
2 tikvice
1 crvena paprika
2 tvrde rajčice
1 režanj češnjaka
1 grančicu bosiljka
½ žice miješanih provansalskih (začinskih) biljaka
sol
papar

za rataouille oprati patlidžane, odrezati i m peteljke i narezati na kockice
Tako postupiti i s tikvicama. Rajčice oprati, preliti vrelom vodom da se lake mogu guliti te i njih narezati na kockice. Svo povrće pristaviti sa 2 žlice ulja, usitnjenim češnjakom, lukom začinskim biljem, solju i paprom. Pirjati sat i pol.

Za nadjev :
Na 1 žlici ulja pirjati i miješati mljevene maline, sol, papar i nasjeckano začinsko bilje, da se dobije gusta smjesa. Zakiseliti limunom.

Meso pržiti 10 minuta na 2 žlice ulja, da dobije boju. Neka se sasvim ohladi na rešetki. Posoliti i popapriti.
Razvaljati tijesto i premazati ga smjesom maslina i začinskog bilja. Na to polegnuti pečenku i omotajte ju tijestom.
Peći 20 minuta u pećnici na 210 stupnjeva celzijusovih. Ratatouille poslužiti uz meso.






[Editirano 25.3.2007. 15:33:00 by tektako]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 00:49 | Naslov: RE: Mirodije i zacini Prikaži/Sakrij | Citiraj


1. Ruzmarin




Porodica: Lamiaceae (usnjače). 

Biljka: Rosmarinus officinalis (morska rosa). 

Podrijetlo: Sredozemlje, Španjolska, jug Francuske, Hrvatska, Grčka, Tunis, Maroko, jug Rusije. 

Stanište: Sunčani, kameniti obronci ili lončanice. 


Grmolika biljka zimzelenih listića sa sitnim svijetloplavim cvjetićima. "Osnažuje pamćenje, štiti od svakog zla i uroka pa je postao simbol vjerne ljubavi" -  u nekim krajevima RH nosi se na vjenčanju. 

Legenda kaže da je grm ružmarina imao bijele cvjetove koji su poprimili plavu boju kada je Djevica Marija preko njega prebacila svoj plavi plašt dok se skrivala u njegovom zaklonu pri bijegu u Egipat. Nekada su grančice ružmarina bile paljene u sobama bolesnika i sudnicama u svrhu zaštite od "zatvorske groznice", tifusa i kuge. Stavljene pod jastuk tjeraju noćne more. Predaja kaže da je mađarska kraljica Elizabeta od anđela dobila recept za spravljanje "vodice za pomlađivanje", a koji je sadržavao ružmarin. 



Čuvanje: U suhim i dobro zatvorenim spremnicima zaštićeno od svjetlosti. 
Ja ga imam u vrtu ,  ali ga mozete uzgojiti u loncu na terasi.




[Editirano 20.7.2005. 3:34:00 by istranka]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 01:03 | Naslov: Koromač Prikaži/Sakrij | Citiraj

Biljka: Koromač (Foeniculum vulgare Mill.). 

Porodica: Umbelliferae - štitarke.
Ostali nazivi: Koromač, morač, slatki kopar, janež. 



Koromač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. 

Raste po kamenjarima Hrvatskoga primorja, Dalmacije, Istre , a mnogo se uzgaja i diljem svijeta. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima. 

Koromač je dvogodišnja biljka koja naraste do dva metra u visinu. Ima perasto razdijeljene listove i žute cvjetove koji tvore štitke. Plod je duguljast, rebrast i malo spljošten, jakog mirisa i slatkastog okusa. 

Ljekoviti dio biljke: Plod, korijen i cijela biljka. 

karminativno - protiv nadimanja i probavnih tegoba
spazmolitički - protiv grčeva (posebno u probavnom sustavu)
ekspektorativno - pospješuje iskašljavanje
aperitiv - za pospješivanje apetita
tonik i afrodizijak - regulira cikluse mjesečnice
laktacijsko - pospješuje izlučivanje mlijeka
antiseptičko - zaustavlja razmnožavanje mikroorganizama
diuretičko - stimulira funkciju bubrega i pospješuje izlučivanje mokraće
antireumatsko - protiv reumatskih bolova.

Indikacije:

- protiv želučanih i crijevnih tegoba, nadimanja i grčeva; za poboljšanje apetita. 
- gripa, prehlada, produktivni kašalj. 
- regulira ciklus mjesečnice, pospješuje laktaciju i normalnu funkciju mokraćnih puteva. 
- oblozi s eteričnim uljem koromača ublažavaju reumatske bolove. 
- eterično ulje u oblozima djeluje antiseptički. 

Dobro se kombinira s kamilicom, korijandrom i anisom u pripravcima za poboljšanje probavnih smetnji. 

U Istri se priprema manestra od koromaca, a i skuhanog  posluzi na salatu.


[Editirano 21.7.2005. 22:47:00 by istranka]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 01:09 | Naslov: Češnjak Prikaži/Sakrij | Citiraj


Češnjak - najcesce se u potrebljava u pripremanju jela.



Aktivna tvar u češnjaku je alicin i uz njegovo antibiotsko djelovanje ispituju se i akancerogena svojstva. 

Češnjakom se vrlo uspješno regulira krvni tlak te se primjenjuje kao sredstvo za snižavanje tlaka. Može se koristiti i u prevenciji prehlade ili kada je ona već nastupila, i tada se najčešće preporučuje jesti sirov u salatama. 
Koristi se u mnogim jelima od povrća, mahunarki, ribe i ecc. Njegova svojstva bit će najbolje sačuvana ako se u jelo doda pred kraj kuhanja i termički obrađuje tri do pet minuta.

[Editirano 20.7.2005. 3:38:00 by istranka]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 01:20 | Naslov: Kopriva Prikaži/Sakrij | Citiraj


Prvi povijesni zapisi o koprivi (Urtica dioica L. - Urticaceae) mogu se naći u I. stoljeću, kada se koristila kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za "čišćenje" organizma. U doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova. Kako vidimo, njezina uporaba poznata je od davnina. Danas se kopriva također uvelike koristi u narodnoj medicini, a poznata je po tome što utječe na izmjenu tvari u organizmu, potiče izlučivanje probavnih sokova i probavu masnoća. 





Kopriva raste posvuda, u cijelom svijetu, osim u tropskim i arktičkim krajevima. Možemo je naći na zapuštenim mjestima, rubovima šuma, obalama rijeka, potoka i uz ograde kao korov.


Kopriva cvjeta od lipnja do rujna. U ljekovite svrhe koriste se korijen, nadzemni djelovi biljke i listovi. Korijenje se skuplja u proljeće i jesen, vrhovi mladih grančica s lišćem u proljeće, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine.


Kopriva sadrži znatnu količinu klorofila, mineralnih soli (kalcij, kalij, fosfor, željezo) te vitamina C i provitamina A. Osim toga, u njoj je mnogo flavonoida, triterpena, sterola i drugih sastojaka koji pozitivno djeluju na naš organizam.
Kako djeluje i kada se primjenjuje?
Zbog željeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utječe na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Najčešća područja primjene danas su poboljšano mokrenje, reumatske tegobe te poticanje lučenja mlijeka u dojilja. Veliku primjenu ima i u kozmetičke svrhe. Ekstrakt korijena nalazi se u proizvodima protiv otpadanja kose.


Stručak mladih listova koprive treba kuhati 15 minuta u litri vode, procijediti i popiti tijekom dana. Čaj se preporučuje piti mjesec dana.

Koprivu vrlo rijetko možemo naći na jelovnicima, iako je riječ o ukusnoj namirnici koja se može pripremiti kuhana kao špinat ili isjeckana s jajima kao omlet , palenta sa koprovom , na salatu.
 




[Editirano 20.7.2005. 3:46:00 by istranka]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offline_Frida_
Diskutant #67855


Broj postova: 925
9.7.2005. 01:24 | Naslov: RE: Mirodije, zacini i ljekovito bilje u prehrani Prikaži/Sakrij | Citiraj

sve je to odlicno ali meni je kadulja zakon...mocna je ...
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 01:27 | Naslov: Luk Prikaži/Sakrij | Citiraj






Luk (lat. Allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta.

Kao i češnjak, luk se najčešće spominje u kontekstu održavanja zdravlja srca i krvožilja

Ta poželjna osobina rezultat je djelovanja aktivnih tvari za koje se vjeruje da pomažu u smanjenju povišene razine kolesterola i homocisteina u krvi te u smanjenju povišena krvnog tlaka - vodećih čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvožilja.
Luk je od davnine poznat i priznat prirodni antibiotik i antipiretik. 


Luk je  posebno poželjna namirnica u razdoblju prehlada i gripe, a nekoliko studija ta  svojstva luka dovelo u pozitivnu vezu s olakšavanjem simptoma osteo i reumatoidnog artritisa te alergijskog rinitisa i astme. 

Kontinuiran unos luka, barem dva puta tjedno, povezan je sa znatnim smanjenjem rizika za razvoj raka crijeva







[Editirano 9.7.2005. 1:34:00 by istranka]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 01:46 | Naslov: Kadulja Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [_Frida_]

sve je to odlicno ali meni je kadulja zakon...mocna je ...
Kadulja (Salvia officinalis) je u stara vremena služila za jačanje i pročišćavanje uma. 



Kadulja je bogata spojevima antibiotskog djelovanja i imunološkim stimulansima. 

Njeno antibakterijsko i antiseptičko djelovanje izraženo je protiv Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Pseudomonas aeruginosa, Echerichia coli, Candida albicans, Klebseiella pneumoniae, Salmonella spp. Echinacea, biljka poznata kao dobar pročišćivač krvi i djelotvornog djelovanja na kožu, dobra je alternativa antibioticima. Aktivni sastojci su polisaharidi koji potiču aktivnost makrofaga. 

Salviju upotrebljavam u pripremi marinirane ribe.



[Editirano 20.7.2005. 3:52:00 by istranka]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 02:01 | Naslov: RE: Mirodije, zacini i ljekovito bilje u prehrani Prikaži/Sakrij | Citiraj


nastavak slijedi sutra .....
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlinetektako
Diskutant #47138


Broj postova: 12630
9.7.2005. 12:49 | Naslov: RE: Mirodije, zacini i ljekovito bilje u prehrani Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [istranka]


nastavak slijedi sutra .....

jedva cekam . kod kuhanja obavezno kombiniram biljne zacine, i to po mogucnosti domace, ne one osusene u bocicama. to je prednost zivota na jugu, susjedu u vrtu uberem ruzmarin, lovor raste gdje god pogledas, origano takodjer, pa onda vrtni bosiljak, komorac (morac) kao korov, rogac, divlje narance...  raj na zemlji..
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineblue_eye
Diskutant #34816


Broj postova: 7971
9.7.2005. 14:15 | Naslov: RE: Mirodije, zacini i ljekovito bilje u prehrani Prikaži/Sakrij | Citiraj

Super je topicsamo nastavi dalje
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 20:16 | Naslov: Bosiljak Prikaži/Sakrij | Citiraj











Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) tipicna je zacinska biljka mediteranskog podneblja, poznata po aromi i ljepoti listova kojima se obogacuju mnoga jela uglavnom primorske, ali i istocnjacke kuhinje. 

Iako je udomacen u nasim krajevima vec stoljecima, zapravo je porijeklom iz Indije a u Europu su ga donijeli monasi u 12. stoljecu. Da je bosiljak bio i u starim vremenima omiljen zacin potvrduju zapisi iz starog Rima prema kojima se bosiljak za vrijeme vladavine Cezara cijenio kao dodatak jelima ali i kao ukrasna biljka. Ostaci bosiljka nadeni su i u egipatskim grobnicama iz vremena prije 3500 godina prije Krista. Medutim, cak i u ta davna vremena znalo se da je bosiljak osim kao osebujan zacin i vrlo vrijedna ljekovita biljka. 

Listovi bosiljka imaju najintenzivniju aromu uberu li se prije cvatnje, a zbog izrazite aromaticnosti mladih listova obogacivanje salata bosiljkom pravi je gurmanski dozivljaj. 

Svjezi se listovi bosiljka dodaju raznim biljnim umacima, jelima od sirovog povrca, svjezem kravljem siru, soku od rajcice, raznim koktelima, juhama i jelima od tjestenine i mesa. 
Suseni se bosiljak dobro slaze s govedim i ovcjim mesom, umakom od rajcice, juhom od povrca. Buduci da otklanja nadutost, bosiljkom je dobro zaciniti grah ili jela od drugih mahunarki.

Bosiljak je postao osnovna zacinska biljka talijanske, ali i mediteranske kuhinje naseg primorja, pa stoga ne cudi kad se kaze da bosiljak mirise na - odmor. Na zalost, veliki je broj restorana u kojima se tipicna mediteranska jela nece zacinjati svjezim bosiljkom, vec se u zamjenu koriste suseni zacini poput origana i mazurana. Nepce svakog gastronoma otkrit ce razliku, a buduci da bosiljak nije niti skup niti tesko dostupan, tesko je razumijeti takve postupke.

Naklonost prema toj aromaticnoj biljci u Italiji ju je ucinila simbolom ljubavi pa je, prema tradiciji, posuda s bosiljkom ostavljena na djevojackom prozoru znacila njenom mladicu da ga ocekuje. Slicna prica je i u Rumunjskoj gdje se, pak, mladic smatrao zarucenim ako je primio grancicu bosiljka.





[Editirano 20.7.2005. 3:22:00 by istranka]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 20:27 | Naslov: Origano Prikaži/Sakrij | Citiraj





Uporaba origana iz kuhinje se proširila na potporu zdravlju, i to zahvaljujući širokom spektru bioloških aktivnosti .


Posljednjih dvadesetak godina svjedočimo porastu zanimanja za prirodnu medicinu. Na međunarodnom kongresu integralne medicine u Salzburgu 2003. među korisne biljke s raznorodnim ljekovitim svojstvima ubrojen je i origano.

Iako nas asocira na pizzu, najpopularnije talijansko jelo na svijetu, ova biljka intenzivna i opora mirisa, čiju ljekovitost čine esencijalno ulje i aromatične komponente, danas je sve popularnija kao dodatak prehrani.

Studije biološke aktivnosti origana upućuju na širok spektar antibakterijskih, fungicidnih (protiv gljiva), antiviralnih (protiv virusa) i antioksidativnih osobina, pa se njegova uporaba proširila i na potporu zdravlju. Ulje origana u početku se koristilo u aromaterapiji, no danas je sve popularnije u suhom, mljevenom obliku u kapsulama te kao ulje koje se primjenjuje lokalno na kožu ili se uzima na usta.

Origano se kao ljekovita biljka u narodnoj medicini primjenjivao dugo kroz povijest - kao prirodni antibiotik, sredstvo za iskašljavanje i širenje bronha, protiv grčeva, kod upale sinusa (posebno kronične), grlobolje, nespecifične upale uha, prehlade, viroze, gripe, dugotrajnih tegoba s nosom te kod upale mokraćnog mjehura. S obzirom na to da se biološka medicina u svijetu sve više istražuje i postaje sve popularnija među znanstvenicima, izrađene su brojne studije djelovanja origana na bakterije i druge mikroorganizme.

Znanstvenici porucuju - koči rast bakterija vrste stafilokokus podjednako kao i standardni antibiotici.

vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 20:43 | Naslov: Lovor Prikaži/Sakrij | Citiraj


Lovor   ili    Laurus nobilis. 

Lovor raste u zemljema Sredozemlja i Male Azije i  Hrvatske. 
Lovorov list često se koristi u pripremi variva od graha, jela od divljači i za umake i marinade.

Ima jak i ugodan miris što ih daju eterična ulja i miricil alkohol, koji su uz gorke tvari odgovorni za ljekovita svojstva lovora. Koristi se i za konzerviranje hrane, posebice kod pakiranja suhih smokava, jer ne dopušta razvoj bakterija i plijesni.


Djelovanje: 

- ublažava proljeve, 
- ublažava reumatske bolove, 
- pospješuje mokrenje i pojačava znojenje, 

digestivno - pospješuje tek, ublažava nadutost, stimulira lučenje probavnih žlijezda i olakšava probavu, naročito masnije hrane, stoga se koristi pri kraju kuhanja kao začin u jelima od mesa divljači ili varivima, 

- potiče iskašljavanje i olakšava disanje šireći gornje dišne puteve,
kao repelent - odbija neke kukce i nametnike u skladištima žitarica (primjenjuje se u Indiji). 

-  dobro se miješa s eteričnim uljem ružmarina, tamjanom, čempresom, borovicom, borom.


Doma imam dio ograde od lovora . 



[Editirano 21.7.2005. 22:50:00 by istranka]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
9.7.2005. 21:14 | Naslov: Peršin Prikaži/Sakrij | Citiraj


Peršin ili   Petroselinum hortense)
Porodica: Umbelliferae – štitarke. 

Ostali narodni nazivi: ač, majdonos, petrusin, petrusimul, petrožil, zelen, peteršilj, 


 Zna se da su ga Grci upotrebljavali prije 2000 godina.

Peršin je diuretik, pomaže u izlučivanju soli iz organizma. Zbog toga se preporuča kod oboljenja bubrega, upali prostate, pri otežanom mokrenju u slučajevima oticanja, naročito nogu, te otklanja nadutost od plinova, reumatizma, artritisa, gihta, debljine i celulita, te svježe zdrobljeno lišće protiv bolova u uhu i zubobolji. Djeluje i na spolne žlijezde i kod neplodnosti.
Ukoliko ste odlučili smršaviti a jedete «kao ptičica» a na vagi vam kile ne odlaze – čudite se što se to dogodilo? A ustvari, na početku vaše kure organizam «gomila» više vode i naravno – kilogrami ne odlaze.

Mlade žene u želji da što prije smršave često uzimaju diuretike. No, čim prestane terapija (pod navodnicima) diureticima, u tijelu se ponovno zadržava više soli koja pak veže više vode nego ranije. I ovim začaranim krugom ne samo da se ne povećava tjelesna težina, nego mogu nastati i druge tegobe: otekline lica i zglobova. Ako se želite osloboditi viška kilograma – počnite sa peršinom ! Napravite sami jednostavan napitak - operite vezicu peršina, usitnite je, prelijte s 3 dl hladne vode, poklopite i pustite stajati 8 sati. Zatim tijekom dana malo-pomalo pijte tu tekućinu i budite strpljivi: finom papicom bilo je lako zaokružiti se, postati ponovno tanak malo je teže !
Navodno i potiče rast. Općenito se dodaje hrani kao preventivno sredstvo protiv bolesti, a prvenstveno kao začin. PERŠIN KUHANJEM GUBI VITAMIN «C» ! Najbolje ga uzimati neposredno PRIJE jela. Najbolje ga je koristiti svježeg, najviše sat vremena poslije berbe.
Čaj od sjemena peršina također snižava tjelesnu temperaturu. 

Kontraindikacije – nepoželjno djelovanje: Kod upalnih procesa u bubrezima.

Upotrebljavamo ga nasjeckanog  pri pripremanju riba, umaka, salata .

[Editirano 20.7.2005. 4:01:00 by istranka]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineProffessoressa
Diskutant #13


Broj postova: 7091
10.7.2005. 23:18 | Naslov: RE: Mirodije, zacini i ljekovito bilje u prehrani Prikaži/Sakrij | Citiraj

Ke volja,prava moderatorica

Moren potvrditi da origano pomaze iz osobnog iskustva.
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineschnitzel
Diskutant #96571


Broj postova: 27711
11.7.2005. 00:43 | Naslov: RE: Mirodije, zacini i ljekovito bilje u prehrani Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [istranka]


Češnjak - najcesce se u potrebljava u pripremanju jela.

Aktivna tvar u češnjaku je alicin i uz njegovo antibiotsko djelovanje ispituju se i akancerogena svojstva. 

Češnjakom se vrlo uspješno regulira krvni tlak te se primjenjuje kao sredstvo za snižavanje tlaka. Može se koristiti i u prevenciji prehlade ili kada je ona već nastupila, i tada se najčešće preporučuje jesti sirov u salatama. 
Koristi se u mnogim jelima od povrća, mahunarki, ribe i ecc. Njegova svojstva bit će najbolje sačuvana ako se u jelo doda pred kraj kuhanja i termički obrađuje tri do pet minuta.
budući da sam nedavno proučavala češnjak, mogu malo dodati:
češnjak smanjeuje zgrušavanje krvi, pa ga nije preporučljivo konzumirati neposredno prije nekih operacija. češnjak također utječe na sposobnost pamćenja i učenja (dokazano na štakorima) i na smanjenje učestalosti raka. konkretno - ljudi u kini koji su se nalazili u gornjem kvartalu po kozumaciji češnjaka su imali smanjenu incidenciju karcinoma želuca za čak 40 %.

vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlinekom_ombo
Diskutant #53952


Broj postova: 698
11.7.2005. 20:53 | Naslov: RE: Mirodije, zacini i ljekovito bilje u prehrani Prikaži/Sakrij | Citiraj

      Đumbir (Zingiber officinale)

Poznat je i po nazivu ingver,imber ili ginger (eng.)
Đumbir je puzajuća trajnica,naraste 1m-1.2m.Iz debelog aromatičnog i kvrgavog korijena izbijaju stabljike koje nose duge uske,kopljaste listove.Rijetko se javljaju sterilni bijeli cvjetovi.Ljekovitost đumbira je u njegovom korijenu. Poznat je već tisućama god.u Kini i Indiji gdje raste samoniklo.Prenesen je u Evropu u srednjem vjeku te u Ameriku.U Kini,Indiji i Japanu se najviše upotrebljava kako u medicini,farmaciji tako i u kulinarstvu posebno makrobiotici. Koristi se svjež,sušen,mljeven ili u prahu,ukiseljen ili ušećeren.Služi kao dodatak juhama,varivima jelima od ribe zatim piletine.Ovdje se više koristi svjež dok se u slatkim jelima pecivima,keksima kolačima više koristi sušen ili mljeven ili u prahu. Od njega se također radi bezalhoholno pivo,sirup, sok zatim čaj. 

*Dodatak juhama i varivima
Na početku kuhanja izriba se sitno svježi đumbir i stavi u juhe ili variva.
Sušeni isto može ali više pri kraju kuhanja. 

*Jutarnji koktel "Đumbir*(energetski napitak)
svježi đumbir (sitno nariban,1/2 male čajne žličice)
laneno sjeme (samljeveno 1/2 male čajne žličice)
bučine sjemenke(samljevene1/2 male čajne žličice)
med/sve gornje umiješati
mineralna voda/po mogućnusti negazirana 
1 limun   ,1 greip, 1 naranča  (sok)

*Može se npr.naribati svježi đumbir 1/3 a 2/3 meda umiješati i staviti u hladnjak,te ujutro uzeti jednu žličicu sa sokom 1 limuna u mineralnu vodu ili čaj a može se staviti i u jogurt.
Sve po željama.

Đumbir je inače po okusu ljuti začin,sličan je papru te se može koristiti i kao njegova zamjena. Đumbir jako grije zato je on prvenstveno začin za hladne dane odnosno jesen-zima.Vrlo je yang začin i smatra se i afrodizijakom.Prirodno je sredstvo protiv upala.Upotrebljava se kao prevencija prehladama ali se ne koristi kod temperature odnosno kada je proces počeo.Koristi se i kod artritisa,bursitisa te ostalih mišično-koštanih problema.

Jako je dobar i za ženske probleme -(đumbiroterapija)kada se rade oblozi od đumbira,a može i u komb.sa masažom.Obloge od đumbira nikada ne stavljati na glavu. 

Eterično ulje se koristi i kao pomoć protiv ovisnosti posebno alkoholizma ali je đumbir prvenstveno - za podizanje energije odnosno jačanje organizma,za imunitet te kao sredstvo za zagrijavanje i smanjivanje bolova.


[Editirano 11.7.2005. 20:59:00 by Kom_Ombo]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineMissV
Diskutant #98732


Broj postova: 443
20.7.2005. 14:34 | Naslov: RE: Mirodije, zacini i ljekovito bilje u prehrani Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [istranka]


Prvi povijesni zapisi o koprivi (Urtica dioica L. - Urticaceae) mogu se naći u I. stoljeću, kada se koristila kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za "čišćenje" organizma. U doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova. Kako vidimo, njezina uporaba poznata je od davnina. Danas se kopriva također uvelike koristi u narodnoj medicini, a poznata je po tome što utječe na izmjenu tvari u organizmu, potiče izlučivanje probavnih sokova i probavu masnoća. 





Kopriva raste posvuda, u cijelom svijetu, osim u tropskim i arktičkim krajevima. Možemo je naći na zapuštenim mjestima, rubovima šuma, obalama rijeka, potoka i uz ograde kao korov.


Kopriva cvjeta od lipnja do rujna. U ljekovite svrhe koriste se korijen, nadzemni djelovi biljke i listovi. Korijenje se skuplja u proljeće i jesen, vrhovi mladih grančica s lišćem u proljeće, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine.


Kopriva sadrži znatnu količinu klorofila, mineralnih soli (kalcij, kalij, fosfor, željezo) te vitamina C i provitamina A. Osim toga, u njoj je mnogo flavonoida, triterpena, sterola i drugih sastojaka koji pozitivno djeluju na naš organizam.
Kako djeluje i kada se primjenjuje?
Zbog željeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utječe na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Najčešća područja primjene danas su poboljšano mokrenje, reumatske tegobe te poticanje lučenja mlijeka u dojilja. Veliku primjenu ima i u kozmetičke svrhe. Ekstrakt korijena nalazi se u proizvodima protiv otpadanja kose.


Stručak mladih listova koprive treba kuhati 15 minuta u litri vode, procijediti i popiti tijekom dana. Čaj se preporučuje piti mjesec dana.

Koprivu vrlo rijetko možemo naći na jelovnicima, iako je riječ o ukusnoj namirnici koja se može pripremiti kuhana kao špinat ili isjeckana s jajima kao omlet , palenta sa koprovom , na salatu.
 



Rođak mi je od nekog travara nabavio savjet za ublažavanje simpotma alergije na ambroziju, između ostalih čajeva pije se i ovaj o koprive. Al ja ne znam šta da sušim, jel samo list, dali cijelu koprivu?!  Da li netko to zna?
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineistranka
Diskutant #5471


Broj postova: 20191
20.7.2005. 19:12 | Naslov: RE: Mirodije, zacini i ljekovito bilje u prehrani Prikaži/Sakrij | Citiraj

Stvarno neznam - pitat cu kolegu .
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj

Index.hr Forum -> Život -> Gastronomija
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9
caching

Aktivne teme